Ministar Ugarak:Priča Veme bit ce riješena u martu ili aprilu

Intervju sa ministrom privrede u Ze-do kantonu, gospodinom Džemilom Ugarkom – emitovan uživo iz studija Q radija u subotu, 09.02.2013.godine.

(radioq.ba)

Radio Q Da li stanovnici općine Visoko mogu biti zadovoljni snagom privrede, brojem zaposlenih i visinom prosječne plate u Visokom?

Ministar Ugarak Na to pitanje bih se morao vratiti unazad kad je visočka privreda bila pojam u ex-yu i kada smo imali jaka preduzeća. Sada imamo nešto sto sami Visočani najbolje znaju, imamo razvijena srednja i mala preduzeća, od nekadašnjih visočkih giganata nemamo koristi. Ali, imamo sreću sto je u Visoko ušao Prevent. S druge strane moram istaći da naša općina bi trebala biti zadovoljna, jer je visočki izvoz 550 milona KM i najjača smo općina po tome, iako imamo najmanje plate kada govorimo o primanja na području općine. Ali generalno sam nezadovoljan trenutnom privredom Visokog.

Radio Q Da li je općinska vlast važan faktor u kreiranju privrednog razvoja Visokog? Da li općinska vlast u ovom trenutku doprinosi privrednom razvoju ili ne? Da li ste Vi poduzimali neke inicijative prema Općini?

Ministar Ugarak Kada govorimo o bilo kojoj ideji i privrednom pokretanju, sve se zasniva na nivou općinske strukture i na lokalne nivoe. Sam početak bilo kakvih dešavanja je općina. Ona nije iskoristila kapacitet da bi privrednik lako došao do realizacije poslovnih ideja. Na načoj općini teško je dobiti dozvolu za bilo šta. Mi smo dobili odnedavno novu vlast, i iskreno se nadam da će ova vlast nešto uraditi i da će promijeniti procedure, pogotovo ako govorimo o stvaranju nekog preduzeća.Do sada to nije dobro riješeno, i smatram da moze biti puno bolje. Mora doći do jače spone općine, kantona i federacije da bi privrednik realizovao svoju poslovnu ideju.

Radio Q Ministre, da li je tačno da u Ministrarstvu privrede i ostalim ministarstvima Ze-do kantona „leže“ milioni KM, predviđeni za određene projekte, a da Visočki privrednici nisu aplicirali nikada niti na jedan? S druge strane, imamo podatak, da druge općine Ze-do kantona, poput Tešnja, redovno apliciraju na projekte resornog ministarstva, čiji projekti prođu, što u konačnici imamo vidljiv napredak te, ali i ostalih općina.  Šta je sa našim privrednicima? Smatarte li da su uspavani?  Čija je to krivica?

Ministar Ugarak Vase pitanje više bi se moglo odnositi na stvaranje privrednog ambijenta u poljoprivrednim zonama. Sve te općine koje ste nabrojali su aplicirale za privredne zone. Općina Visoko do sada, bar ja kao ministar, nisam doživio da imamo zahtjev za aplikaciju u neku privrednu zonu. Donedavno nije ništa bilo. Mozda, prije 15 dana, dobili smo zahtjev o smanjenju kriterija odnosno površina za proglašavanje privredne zone. Po tim se zona ne može formirati bez 3 hektara, a naša općina traži da se taj kriterij smanji na 5.000 kvadtara ili 5 dunuma i u ovom momentu ne znamo hoće li doći do te promjene . Vi znate da je Visoko poznato kao poljoprivredni kraj tako da su mnogi koji su aplicirali dobili poticajna sredstva. Ima tu jedan i problem, trenutno je privreda ZDK u nezgodnoj situaciji i mi kao ministrastvo privrede smo odbili 21 zahtjev sa svih 12 općina zato što ti privrednici nisu ispunjavali uslove . Po mom mišljenju nije bilo dovoljno projekata, mora postojati projekat da bi neko dobio poticajna sredstva.

Radio Q Ko bi trebao u Visokom pokrenuti bolju saradnju između privrednika, općinske vlasti, Vlade i ministarstava ZDK i Vlade Federacije BiH? Očito je da je ovo prvi i neophodan korak u eventualnom privrednom napretku Visokog?

Ministar Ugarak Ne možemo nastupiti bez kvalitetnog projekta. Voljan sam da stupim u realizaciju sa općinom bez obzira na političku opciju i želim pomoći svakom privredniku, moramo spašavati visočka radna mjesta .Prije dolaska ovdje, imao sam goste koji imaju strašnu priču. Jedna djevojka dobila je nagrade za proizvodnju ženske obuće , na tim izložbama dobila je kupce , ali treba naći tog proivođača koji može to realizovati .Mi moramo iskoristiti i visočkog sportaša, studenta, imamo puno studenata u Maleziji, imamo Visočana po raznim nivoima vlasti, ali niko ih ne koristi. I o tome bi Općina trebala povesti računa.

Radio Q Ko treba objasniti stanovništvu Visokog zašto je u Brezi, Kaknju, Tešnju, Žepču i brojnim opštinama veća prosječna plata nego u Visokom? Ko je krivac?

Ministar Ugarak Krive su proizvodnje koje su locirane u Visokom, recimo Kaknju imate Elektranu, pa Rudnik koji su potpali pod Elektroprivredu gdje su plate veće .To je priča koja je stara 20 godina, da bismo tu priču razjasnili moramo se vratiti u 1996. pa sve do 2013. Bitno je šta je u Visokom locirano i kao proizvodnja. Znate kakav je status tekstilne i kožasrke industrije, mene ohrabruju privatni poduzetnici, koji započinju pozitivne priče, mozemo se pohvaliti sa njima. Imamo 10-15 preduzeca koji prave pozitivnu privatnu priču na području općine Visoko, ali mislim da je to  nedovoljno.

Radio Q Kada će Vema biti spremna za prodaju? Ko su do sada poznati potencijalni kupci i kako bi se Vema koristila ubuduće: kao robna kuća ili drugačije? Koja je normalna cijena Veme?

Ministar Ugarak Vema je vec bila 7 puta na prodaji , ona je u ogromnim poreznim obavezama. Bio sam četiri puta u poreskoj upravi, glavni uslov je smanjiti obaveze Veme, a one su 5 miliona. U mom mandatu je nedavno bio raspisan konkurs za privatizaciju. Nešto što mogu obećati je da neće biti prodaje Veme dok ne riječimo problem 40 radnika, jer sa prodajom ce se riješiti i agonija tih radnika kojima nije riješen problem PIA vec 17 godina. Po mom dolasku sam poslao preko 50 obavijesti na razna preduzeća i mi smo dobili nekakva 3 kupca i priča Veme ce biti riješena u martu ili aprilu. Mislim da je greška sto Vema nije ranije prodata , zato što je bilo boljih kredita i kupaca , ali uskoro ce doći do raspisivanja tendera, ali cijenu vam ne mogu reći, cijena će biti niža i vjerujem da će se prodati. Ti investitori će dobiti Vemu na uknjiženje, prva 2 sprata trebala bi biti poslovna, a ostali dijelovi trgovacki centar kao i prije. Investitorima nećemo postavljati nikakav uslov. Mi se moramo riješiti rugla u cenrtu grada , mozda ću nekog i uvrijediti, ali zaista je tako.

Radio Q Na službenom web portalu Ministarstva privrede Ze-do kantona, pronašla sam podatak o poslovnim zonama po općinama Kantona, gdje stoji da općine Doboj-jug, Tešanj, Usora, Kakanj, Zavidovići, Zenica i Žepče imaju poslovne zone, koje se protežu na nekoliko hektara. Šta je sa visočkim poslovnim zonama? Da li ima projekata u ovom pravcu koje nismo iskoristili?

Ministar Ugarak U ovom momentu mi nismo dobili nijedan projekat poslovne zone na našoj općini. Po svim kriterijima poslovna zona se ne moze proglasiti zonom bez 30 dunuma.P oslovna zona nije nigdje u gradu nego van centra. Zašto poslovna zona ne bi mogla biti na Novom brdu ili Zimči, Poriječanima gdje će se morati napraviti infrastruktura da li je to put, voda, struja. Ministarstvo na Federalnom nivou za te namjene ima 10 miliona maraka, ako Visoko bude insistiralo na zoni od 8.624 kvadrata , kao ministar ću razmnisliti je li prihvatljiva priša za tako malu kvadraturu. Ako općina ima šansu da otkupi ostalo zemlju Ministrastvo privrede pristupit će u finansijskom dijelu za tu pomoć i hajdemo praviti priču od 2, 3, 5 hektara, a ne od 8 dunuma.

Radio Q U cilju privrednog napretka i većeg zapošljavanja u Visokom, šta bi ste preporučili ili učinili na povećanju efikasnosti privredne komore i udruženja privrednika?

Ministar Ugarak Mi u Visokom imamo par udruženja privrednika, i meni je žao što oni ne rade u nekom obimu stvaranja neke bolje poslovne priče. Sjećam se jedne priče o projektu jednog udruženju inženjera , gdje su naša djeca, naši inženjeri napravili dobre projekte, projekat Kina, projekat na ulazu u grad kod semafora. Mi moramo prepuštati određene dijelove poslova našoj omladini. Mi ih moramo uvesti u priču i da im kažemo da vi mladi, kao učena djeca aplicirate Kantonu, Federaciji, Državi. Želim da kažem da ima za različite projekte dosta sredstava. U 2012. nismo ni 45% sredstava u Ministarstu privrede utrošili od 1,5 milion KM, ostalo je više od pola neutrošenih sredstava jer nemamo projekata. Mi imamo svjetski obrazovanu omladinu, djecu koja znaju engleski, arapski , turski jezik. Zašto ne formirati neki mali biznis servis, ne mora biti pri Općini. Ministarstvo privrede će im pomoći u finansiranju tih projekata. Na Sajmu u ZEPSU sam upoznao ljude iz Češke , došli smo do toga da možemo kao ministarstvo aplicirati za određena sredstva.Možda ekskluziva, prvi put da izjavljujem , moj pomoćnik je otisao u Češku i prezentovao projekat za Općinu Kakanj, toplifikacija 3 mjesne zajednice. Dobili smo 1.200.000 KM za taj projekat. Predali smo i za Gornje Poriječane isti zahtjev za vodovod, u vrijednosti preko 1 milion KM. On je zadovoljavajući i ući će u aplikaciju za 2013. U ovoj godini vjerujem da ćemo i ovu zajednicu obradovati, tu smo nastupli kao ministarstvo poljoprivrede, ali i te projekte su uobličila naša djeca. Djeca koja znaju kompjutere i jezike, moramo ući u EU i vidjeti sta oni traže da bi aplicirali za razne projekte.

Svaka čast djeci iz Udruženja Setup, veća pamet je u mlađim nego starijim, to je moje mišljenje. Ima jedna strašna greška, vraćam se u 2012. Mi nemamo na kantonu zahtjeva za visočka udruženja. Nažalost i to udruženje nije apliciralo u Kantonu ni za jedan od tih projekata. Udruženja iz Zenice dobila određena sredstva po raznim projektima, tačnije iz Zenice 34, iz Kakanja 7, iz Visokog 2 Udruženja. Često čujem priču kao…“Vi nama ne date“. I privrednici i kulturne institucije mogu dobiti sredstva, bez projekata toga nema, jer ne može niko bez osnova dobiti poticaj.

Radio Q Koje korake ćete preduzeti kako bi ste pomogli razvoju privrede u Visokom, povećanju zaposlenosti, otvaranju novih radnih mjesta, otvaranju novih investicija u Visokom…?

Ministar Ugarak Stalno sam u kontaktu sa privrednicima i pokušat cu to iskoristit, da dio privrednika približim našoj općini, nadam se da ću tu naći kvalietan odgovor sa općinskom vlašću. Ali općina mora stvarati poslovni ambijent, moramo vidjeti šta imamo neupotrijebljeno na našoj općini i dati na tržište. Nisam ljubitelj da pričamo samo o stranim investicijama, ali i one su dobro došle.