U RS-u slavlje, u FBiH nezadovoljstvo
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH sa četiri glasa protiv i tri za nije utvrdila da je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH, čiji je predlagač Dom naroda, u skladu sa pravnim sistemom BiH. Tako će tom zakonodavnom tijelu biti upućen negativan izvještaj.
Oslobođenje
Protiv utvrđivanja ustavnog osnova, ali i principa izmjena i dopuna zakonskih rješenja, glasali su članovi SDA Šefik Džaferović i Senad Šepić i SDP-a Denis Bećirović i Saša Magazinović, dok su za bili Petar Kunić (DNS), Aleksandra Pandurević (SDS) i Mate Franjičević (HDZBiH).
Ljudska prava iz dva ugla
Predsjedavajući Komisije Džaferović je naglasio kako ponuđena rješenja izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku nisu usklađena sa pravnim sistemom, jer se ponavljanje postupaka pred sudovima koristi kao vanredni pravni lijek i to u pojedinačnim slučajevima kada se utvrde nove činjenice.
– Predložena rješenja uvode praksu da se omogući kod svih krivičnih postupaka pred Sudom BiH ponovni postupak, čak i u slučajevima kada Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu, ali i Ustavni sud BiH, nije utvrdio njihovu povredu prava, što je neprihvatljivo, ocijenio je Džaferović.
Delegat Krstan Simić (SNSD) u ime predlagača ustvrdio je kako je presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Maktouf jasno ukazano na povredu prava na pravično suđenje pred Sudom BiH, čime su se stekli uslovi i nove činjenice.
– Sud u Strasbourgu je naložio Sudu BiH da se ima primijeniti blaži propis i umjesto da se svi u BiH mobilišemo oko tog pitanja zbog mogućih posljedica, podijelili smo se po toj stvari: u RS-u je presuda doživljena slavodobitno, a u FBiH se iskazuje nezadovoljstvo. Mi svi zajedno bismo se trebali zabrinuti zbog činjenice da je utvrđeno kršenje ljudskih prava i da u interesu građana BiH osiguramo njihovo poštivanje, zaključio je Simić.
Član Komisije Kunić istakao je kako je u BiH drastično narušen pravni princip: osiguravanje prava na pravično suđenje.
– Ne možete retroaktivno primjenjivati zakone. To je svojstveno samo za režim sa revolucionarnim pravima, kakav smo imali u bivšoj Jugoslaviji nakon II svjetskog rata, naveo je Kunić.
Franjičević usamljen
Za Bećirovića je važno da se u procesu izmjena i dopuna zakonodavstva akcent više stavi na pomoć žrtvama u BiH, jer pravda nije zadovoljena.
– Mi se bavimo osuđenim licima, a na slobodi se, prema tvrdnjama, nalazi više osumnjičenih nego onih koji su se našli pred licem pravde i odgovarali, istakao je Bećirović.
Ustavnopravna komisija sa šest glasova za i jednim protiv (Mate Franjičević, HDZBiH) podržala je dopune Izbornog zakona BiH u drugom čitanju, čiji su predlagači Klub poslanika SDS-a i zastupnica PDP-a. Dopunama se usklađivaju nazivi opština i gradova (ukidanje odrednice bosanski; op. a) u izbornim jedinicama u RS-u sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji RS-a. Ovo je najnužniji uvjet u intervencijama Izbornog zakona BiH da bi CIKBiH početkom maja 2014. raspisao opće izbore.
