Kultura

Marks predvidio šta nas čeka u budućnosti

Karl Heinrich Marx (Karl Marks5. maj 1818 – 14. mart 1883) bio je njemački filozof, sociolog, historičar i revolucionar Karl Marx, je bez sumnje najutjecajniji socijalistički mislilac koji se pojavio u 19. vijeku.

14. marta1883. – Karl Marx bio je utjecajan njemački filozof, politički ekonomist, revolucionar te organizator Međunarodne udruge radnika. Karl Marx jedna je od povijesnih ličnosti koja je svojim djelovanjem itekako utjecala na brojna razmišljanja diljem svijeta.
Radi se dakle o osobi koja je prije svega težila znanstvenoj analizi i kritici kapitalizma te koja se smatra jednim od najutjecajnijih teoretičara socijalizma i komunizma.
Karl Marx rodio se kao Karl Heinrich Marx 5. svibnja 1818. godine u mjestu Tier, malom gradiću smještenom u Kraljevini Pruskoj. Imao je privatno školovanje dok nije krenuo u Srednju školu Trier čiji je ravnatelj bio prijatelj njegovog oca. Poznato je kako su se u školi najviše zapošljavali svi oni koji su razmišljali kao liberalni humanisti, što je razljutilo vladu.
Iako je Karl Marx htio studirati filozofiju i književnost njegov ga je otac vidio kao pravnika, zbog čega se Marx nikad u potpunosti nije posvetio učenju koliko je zapravo mogao. Zbog loših ocjena morao se premjestiti na Sveučilište u Berlinu gdje se približio onome što je na početku htio studirati.
Marx se dosta rano u svom životu počeo baviti određenim tezama koje neki još i danas samtraju radikalnima. Naime njegovo glavno djelo “Kapital” sastoji se od tri knjige koje se sve bave ekonomskom problematikom. Tu treba izdvojiti “Njemačku ideologiju” te “Manifest komunističke partije”.
Za vrijeme svog djelovanja Marx je prihvaćao Hegelovu dijalektiku po kojoj se razvijaju društvo i svijet. No unatoč tome odbacio je njegov idealizam, po Mrxu materijalno određuje svijest, a ne obrnuto. U svojem je djelovanju prošao kroz različita polja, a pritom se dotakao velikog broja pitanja, s tim da je ipak najpoznatiji bio u analizi povijesti u terminima borbe klasa, sažete u “Komunističkom manifestu”.
Svojim razmišljanjem utjecao je na Lenjina, Staljina, Fidela Castra, Che Guevaru, Deborda i mnoge druge.
Umro je 14. ožujka 1883. godine u Londonu.

UNSPECIFIED – CIRCA 1865: Karl Marx (1818-1883), philosopher and German politician. (Photo by Roger Viollet Collection/Getty Images)

***

Karla Marksa ovih dana često pominju u SAD u političkim komentarima, pa je “Rolingstoun” sažeo sve ono što je ideolog komunizma predvidio da će se dešavati. Marksa je spominjao Raš Limbo, radijski voditelj i konzervativni politički komentator, koji je papu Franju optužio da propovjeda “čist marksizam” zbog poznatih papinih stavova o bogaćenju i potrebi da se bude skroman. Ništa bolje nije prošao ni Bil de Blazio, novoizabrani gradonačelnik Njujorka, koji je u tekstu u “Vašington tajmsu” ocijenjen kao “nepopravljivi marksista”.

Prema mišljenju “Rolingstouna”, ipak veoma mali broj ljudi zaista razumije Marksovu oštru kritiku kapitalizma. Većina ljudi u SAD tek ponešto zna o predviđanjima ovog radikalnog ekonomiste da će komunizam neizostavno doći na mesto kapitalizma, ali često ne shvataju zašto je on vjerovao u to.

Dio Marksovih predviđanja, od kojih su neka iz vremena prije Američkog građanskog rata, tačno su definisala neke od aspekata savremenog kapitalizma, od Velike recesije do najnovije verzije ajfona.

1. Velika recesija

(Haotična priroda kapitalizma)

Naglašavao je sklonost kapitalizma ka upadanju u krize. Predviđao je da će želja za profitom tjerati kompanije da automatizuju radna mjesta kako bi proizvele više robe, dok će radnicima smanjivati plate toliko da oni neće moći da kupe proizvod koji su napravili. To je viđeno tokom Velike depresije, ali i na početku svjetske ekonomske krize.

2. Ajfon 5S

(Izmišljene potrebe)

Marks je govorio i o tendenciji kapitalizma da određuje visoku cijenu proizvodima koji nisu preko potrebni što će voditi “nehumanim, sofisticiranim, neprirodnim i izmišljenim apetitima”. Ova predviđanja su se obistinila u savremenom društvu gdje pojedinci uživaju u luksuzu, ali imaju konstantnu potrebu da iznova kupuju. Poslije ajfona 4 moraju da uzmu verziju 5, pa 5S…

3. MMF

(Globalizacija kapitalizma)

Ideje Marksa u vezi sa hiperprodukcijom vodile su ga ka predviđanju onoga što se sada naziva globalizacijom, a u pitanju je širenje kapitalizma širom planete u potrazi za novim tržištima. O tome je Marks pisao 1848. i pogodio da će se to desiti krajem 20. vijeka. Svjedoci smo neprestane potrage za novim tržištima i jeftinom radnom snagom.

4. “Volmart”

(Monopol)

Marks je tvrdio da će moć tržišta biti koncentrisana u velikim monopolskim firmama. Iako je to možda u 19. vijeku djelovalo čudno, krajem 20. vijeka taj trend koji je Marks predvidio krenuo je da se ubrzava tako da su danas mnoge lokalne prodavnice zatvorene zbog ulaska ogromnih maloprodajnih lanaca poput američkog “Volmarta”, najvećeg na svijetu. Isto tako, male banke ustupile su mjesto gigantima poput “Džej Pi Morgana”.

5. Male plate, veliki profiti

(Rezervna armija industrijskog rada)

Prema Marksovom mišljenju, plate neće rasti zbog “rezervne armije industrijskog rada” koju je objasnio kroz potrebu kapitalista da za rad plate što manje, a to je najlakše kada je veliki broj radnika bez posla. “Volstrit džurnal” se čak donekle saglasio sa ovom Marksovom analizom i naveo da je u poslednje vrijeme u američkoj privredi “rast produktivnosti omogućio kompanijama to da ne moraju mnogo da se bave smanjenjem broja nezaposlenih”.

(Nezavisne)

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close