OVO ĆE ODJEKNUTI ŠIROM SVIJETA
Grupa istraživača otkrila je da je Homo naledi pokapao svoje mrtve te da je najmanje 100 tisuća godina prije modernog čovjeka
Otkrića unutar Kolijevke čovječanstva mijenjaju način na koji naučnici gledaju na evoluciju čovjeka. Prvi fosili dosad nepoznatog čovjekova srodnika pronađeni su tim poznatim vapnenačkim pećinama koje se nalaze otprilike 40 kilometara sjeverno od južnoafričkog grada Johannesburga. Mnogi fosili velikih čovjekolikih majmuna i alati kojima su se koristili pronađeni su u Kolijevci, lokalitetu koji je dio svjetske prirodne i kulturne baštine o kojoj brine Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO).
Kako navodi CNN, slučajnost je pomogla da se pronađu dva važna otkrića koja bi mogla promijeniti naše shvatanje evolucije čovjeka.
Devetogodišnji Matthew Berger nenamjerno je 2008. nabasao na Australopithecus sedibu, vrstu Australopithecusa iz ranog pleistocena, dok je proučavao kamen za koji je zapeo nogom dok je kod urušene pećine Malapa trčao za svojim psom.
Homo naledi, vrsta u rodu Homo, srodna savremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens, dodana je čovjekovom obiteljskom stablu nakon što su istraživači 2013. naučnicima javili da bi se nešto moglo nalaziti u opasnim dubinama sistema pećina Rising Star.
Reprodukcija lubanje Homo naledija (Foto: Luca Sola/AFP)
Prema pisanju CNN-a, Rising Star je otkrio još nekoliko tajni koje bi mogle promijeniti naše shvatanje porijekla čovjeka. Grupa istraživača otkrila je da je Homo naledi sahranjivao svoje mrtve te da je najmanje 100 hiljada godina prije modernog čovjeka zidove pećina u kojima je obitavao ukrašavao rezbarijama. Na zidovima iznad tih namjenskih grobnica uočene su rezbarije koje nalikuju križevima, geometrijskim tijelima i simbolima poput “#”.
Paleontolog Lee Berger objašnjava otkrića u sistemu pećina Rising Star (Foto: Luca Sola/AFP)
Paleontolog Lee Berger objašnjava otkrića u sistemu pećina Rising Star (Foto: Luca Sola/AFP)
Ovo je prvi put da je takvo ponašanje uočeno kod neljudskih vrsta. Činjenica da je mozak Homo naledija otprilike tri puta manji od čovjekovog je natjerala naučnike da se zapitaju je li Homo sapiens zaista toliko poseban.
SB
