Radovi na izgradnji policijske stanice u blizini nekropole sa stećcima u Kreševu, gradiću oko 40 kilometara udaljenom od Sarajeva, koja je, prema procjenama, jedna od najstarijih u Bosni i Hercegovini, obustavljeni su 17. februara.
Nekropola sa stećcima, procjenjuje se, datira s kraja 12. i početka 13. stoljeća, otkrivena je u ljeto 2019. godine.
Pretpostavljalo se da je nestala u 19. stoljeću, kada je, navodno, zbog pretvaranja u oranicu, nasuta riječnim oblucima, a njena površina prekrivena slojem humusa.
Za taj lokalitet arheolozi vežu i postojanje romaničke crkve, a dio njenih materijalni ostataka je u 19. stoljeću prenesen u Franjevački samostan u Kreševu.
Na tom lokalitetu je 2019. godine trebala početi izgradnja policijske stanice, ali su radovi, tada, odgođeni zbog arheoloških istraživanja.
Tokom tri faze istraživanja pronađeno je više od 80 stećaka i 17 grobnih mjesta, ali je procijenjeno da bi ukupan broj stećaka mogao biti znatno veći.
Uprkos struci, otvoreno gradilište
U izvještaju arheologa iz Zavičajnog muzeja u Travniku i iz Instituta za arheologiju u Sarajevu, koji su sudjelovali u istraživanju, zaključeno je, među ostalim, da na prostoru nekropole ne postoje uvjeti za izgradnju i da ona treba biti konzervirana do osiguravanja uvjeta za sistematsko iskopavanje.
No, gradilište je otvoreno početkom februara, kada su bageri počeli pripremati teren za izgradnju policijske stanice, a investitori u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Srednjobosanskog kantona (SBK) tvrde da su radovi pod arheološkim nadzorom.
Ministar unutrašnjih poslova SBK Feliks Vidović izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je, nakon otkrivanja nekropole, lokacija buduće policijske stanice promijenjena i da kompletan proces vodi struka.
“Stanica će biti pored parcele na kojoj su stećci, ali to vama vizualno izgleda kao da je ista parcela. Nakon što se ispostavilo da tu ima stećaka, mi smo prvobitni položaj korigirali, tako da se ništa ne devastira, nego se radi po pravilima struke. Mi to moramo i dalje raditi pod nadzorom arheologa, u slučaju da se naiđe na interesantnu arheološku građu. Ovo što se radi u smislu zaštite, kompletan proces vodi struka, od Zavičajnog muzeja u Travniku, do arheologa u Sarajevu i kantonalnog Zavoda”, kazao je Vidović.
Kroničar i istraživač iz Kreševa, Anto Buzuk, kaže za RSE kako je, zbog zabrinutosti da nekropola sa stećcima bude ugrožena, podnio 5. februara Tužilaštvu BiH kaznenu prijavu protiv nadležnih osoba u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Srednjobosanskog kantona (SBK), Općini Kreševo, Zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa SBK, Zavodu za zaštitu spomenika pri Ministarstvu kulture i sporta Federacije BiH i Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, tvrdeći da je nekropola sa stećcima ugrožena zbog izgradnje policijske stanice.
“Na kraju sam se obratio federalnoj Upravi za inspekcijske poslove da zaustave radove, ali nitko ništa nije poduzeo. Ne mogu da razumijem da se, pored mogućnosti gradnje stanice na drugoj lokaciji, uništava nekropola”, ističe Buzuk, koji se više od 20 godina bavi istraživanjem i zaštitom kulturno-povijesnog naslijeđa Kreševa.
Nekropola kao nacionalni spomenik?
Rukovoditelj Instituta za arheologiju pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu Adnan Kaljanac kaže za RSE da su sljedeći korak sistematska istraživanja na osnovu kojih će Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH odlučiti da li će nekropola biti proglašena nacionalnim spomenikom.
“Svi su se složili da radove treba obustaviti i to trebala biti obavezujuća odluka s obzirom na to da su na sastanku bili i predstavnici Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa SBK, koji je nadležna institucija do proglašenja nacionalnim spomenikom. Što se tiče stanja nekropole, ona je još tu, iako je područje ograđeno i ima materijala pa se nisu mogli baš golim okom stećci prebrojati. Bilo je tu nekih pripremnih radova, međutim nije još ništa izgrađeno”, naglasio je Kaljanac.
U Zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa SBK Radiju Slobodna Evropa nisu dali odgovor o izgradnji policijske stanice i informacije o situaciji na nekropoli sa stećcima u Kreševu.
Arheolozi iz Travnika i Sarajeva su, pak, ustvrdili da su oni svoj dio posla završili.
“Mi smo izvršili što se od nas tražilo i što je izvođač bio obavezan uraditi – da angažira istražne arheološke radove. Dalje je do MUP-a SBK i Kantonalnog zavoda. Dobili su naš izvještaj. Zavod da dozvoli ili ne dozvoli nastavak radova, a MUP da poštuje zakon. Mi tu ništa ne odlučujemo”, saopćili su iz Zavičajnog muzeja u Travniku.
Struka upozorava na neodržavanje kulturnog blaga
Po broju srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, BiH je najbogatija zemlja u regiji. Međutim, godinama se mogu čuti upozorenja da su brojne nekropole u vrlo lošem stanju, te da su rijetki primjeri njihove odgovarajuće zaštite.
Arheolog i povjesničar Enver Imamović za RSE ocjenjuje da je nekropola u Kreševu samo jedan od primjera odnosa nadležnih institucija prema kulturnom blagu BiH.
“Uništavanje spomenika je naša realnost, pa danas, recimo, imamo moderne biznismene koji žele imati stećke ispred svojih vila. I sad, evo, imamo i Kreševo koji je eklatantan primjer kako institucije, koje trebaju čuvati spomenike, to ne rade. Mimo istraživanja se počelo graditi, a iz povjerljivih izvora čujem kako su zaobišli ekipu arheologa koji su bili uključeni, tako što su angažirali studenta arheologije da prati rad bagera. Dakle, sve apsurdi… Hvala Bogu da imamo građane koji vole starine i jedan takav se našao i u Kreševu i zahvaljujući njemu mi znamo za taj slučaj. Ništa od toga ne bi bilo da nije bilo zainteresiranosti javnosti, a osobito medija”, naglasio je Imamović.
Stećci su srednjovjekovni monolitni kameni spomenici vezani za cijelo područje današnje BiH, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
Temeljem raspoloživih podataka, pojavljuju se od druge polovine 12. stoljeća, dok u 16. stoljeću njihova izrada postupno nestaje.
Procjenjuje se da u BiH ima približno 60.000 stećaka, od čega je dio pod zaštitom države, a 24 nekropole upisane su na UNESCO-ovu listu svjetskog naslijeđa.
RSE
- Marija Augustinović
- Dopisnica Radija Slobodna Evropa iz Travnika.
