Korijeni fašizma su u idejama koji se suprotstavljaju drugom i drugačijem

U istoriji se kao događaj kojim je završen rat pamti ratifikovanje sporazuma o njemačkoj kapitulaciji 9. maja 1945. godine.

Autor: Maja Isović

Prema službenim istorijskim podacima, 9. maja 1945. godine potpisana je kapitulacija nacističke Njemačke, što se smatra krajem Drugog svjetskog rata. Ne treba zaboraviti da su se i poslije tog datuma još uvijek na nekim stranama vodile borbe i da je došlo do tragične upotrebe atomske bombe u Japanu, ali vodeća sila rata bila je pobijeđena.

U istoriji se kao događaj kojim je završen rat pamti ratifikovanje sporazuma o njemačkoj kapitulaciji 9. maja 1945. godine. Sovjetski maršal Žukov je ispred Saveznika ratifikovao sporazum o kapitulaciji, koji je dan ranije u ime Trećeg rajha potpisao njemački feldmaršal Vilhelm Kajtel. Od tada se taj dan u velikom broju zemalja svečano obilježava kao međunarodni dan pobjede nad fašizmom. Najveća parada održava se svake godine 9. maja u Moskvi, sa velikim mimohodom vojske i preletima avijacije.

O tome šta je danas fašizam i kako se boriti protiv njega razgovarali smo sa Ivanom Šijakovićem, sociologom i profesorom sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci

Šijaković je rekao da bi bilo bolje da se ovaj dan zove Dan borbe protiv fašizma i fašističke ideologije.

“Možda bi UN trebalo da 9. maj ustanove kao svetski dan borbe protiv fašizma, kako bi se ceo svet podsećao na pogubnu stranu fašističke ideologije.  Fašizam je pobeđen kao militaristički pokret koji je hteo da pokori Evropu, Aziju i Afriku i da uvede vojni poredak na tom prostoru kojim bi upravljala jedna nacija uz pomoć sledbenika i pokornih slugu, te ideologije iz drugih nacija. Međutim, fašizam je vrlo žilava ideologija i on se stalno obnavlja u različitim formama i na različitim mestima u svetu. Zbog toga i dalje postoji opasnost da se fašizam obnovi i kao pokret širih razmera sa vojnom ekspanzijom”, kazao je Šijaković za BUKU.

Fašizam je, kaže profesor Šijaković, militaristička i ekspanzionistička ideologija, ona stalno nastoji da ruši, osvaja, uništava i potiskuje druge etničke, vjerske i kulturne grupe, da uzima njihove resurse, da destabilizuje politički sistem neke zemlje, da sruši njenu ekonomiju, da poremeti socijalnu ravnotežu i slično.

“Fašizam je danas politički pokret koji nastupa kao zaštitnik interesa  krupnog kapitala i svetske piramide moći. Obično počinje pričom o ljudskim pravima i demokratiji, a završava bombama, tomahavkama i dronovima. To je, kako ja kažem, ‘veliki’ fašizam, ali postoji i ‘mali’ fašizam koji se bori protiv imigranata, stranaca i siromašnih u pojedinim državama, kao u Francuskoj, Austriji, Mađarskoj”, objašnjava Šijaković.

Ističe da su korijeni fašizma u idejama i stavovima koji se suprotstavljaju drugom, drugačijem, različitom, stranom i tuđem.

“Svako neprihvatanje Drugog i različitog i nastojanje da se on svede na neprijatelja, da se sumnjiči, da se širi strah od drugog i drugačijeg, nosi u sebi klicu fašizma i samo od okolnosti zavisi kada će se stvoriti prilika  da se ta klica razvije u jednogodišnju ili višegodišnju biljku (fašizam). Boriti se protiv fašističke ideologije može samo ozbiljnom edukacijom i socijalizacijom. Treba čitati i tumačiti Mida, Levinasa, Pola Rikera, Hanu Arent, Bodrijara, Burdijea i Baumana da bi se stvorile minimalne pretpostavke za razumevanje Drugog, različitog, za prihvatanje drugačijeg, ‘njega’ i ‘njih’”, kaže Šijaković.

Dodaje da se mora kod ljudi (posebno mladih) razvijati sopstvo, a sopstvo je naš lik u ogledalu drugog, u drugom kao ogledalu naših stavova, ponašanja i delanja.

“Bez toga ćemo se i dalje gušiti u pro-fašističkim, neo-fašističkim, kvazifašističkim, retro-fašističkim i ko zna kakvim sve metamorfozama izvorne fašističke ideologije. Ali to ne može što UN neće propisati pravila i principe edukacije i socijalizacije za borbu  protiv fašizma, koje će biti obavezujuće za sve njene članice”, napominje Šijaković.

DAN EVROPE

Dan pobjede nad fašizmom jedan je od najznačajnijih praznika u evropskom kalendaru, a obzirom da označava prelomni trenutak u kojem je i definisan budući izgled Evrope, ovaj dan se ujedno obilježava i kao Dan Evrope.

Profesor Šijaković rekao je da se danas BiH nalazi u nezavidnoj poziciji prema Evropi.

“Evropska Unija je na njenim granicama, a ona je decenijama daleko od standarda, razvijenosti, socijalnih i političkih odnosa, pa i kulture koju podrazumeva Evropa. Građani BiH su, prvenstveno, krivi za takvo stanje i udaljenost od Evrope. Juče su lako pristali na rušenje države i uništavanje njenih resursa, danas pristaju na siromaštvo, podele, neznanje i gubljenje perspektive. Ali, Evropa je, takođe,  kriva za takvu poziciju BiH. Ona nije ništa ozbiljno učinila na popravljanju pozicije BiH i njenom približavanju evropskom proseku”, zaključuje Šijaković.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close