Kontracepcija: O prevenciji se razmišlja kad je već kasno

Pod sloganom “Upoznaj svoje opcije”, danas se obilježava svjetski dan kontracepcije…

Autor: Maja Isović

Pod sloganom “Upoznaj svoje opcije”, danas se obilježava svjetski dan kontracepcije, sa ciljem da se podstaknu mladi ljudi da prihvate odgovornost za kontracepciju i upoznaju sve opcije kontracepcije koje su im na raspolaganju.

Na svjetskom nivou, više od 41 odsto od 208 miliona trudnoća godišnje je neplanirano, a od toga se skoro polovina završava namjernim prekidom trudnoće.

Prema ocjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 33 miliona neplaniranih trudnoća se dogodi zbog neuspješne kontracepcije ili njene nepravilne upotrebe i zato je važno da mladi budu u dovoljnoj mjeri informisani o različitim kontraceptivnim metodama.

Svake godine porodi se do 16 miliona tinejdžerki, uzrasta izmedju 15 i 19 godina, a u ovoj starosnoj grupi, smrti povezane sa trudnoćom su vodeći uzrok smrtnosti kod mladih žena, saopštila je kompanija Bajer.

Kontracepcija svake godine spriječi 188 miliona neplaniranih trudnoća, zbog čega je broj abortusa niži za 112 miliona, broj umrle novorođenčadi za 1,1 milion, a broj smrti majki niži za 150.000.

Na raspolaganju je danas više od 15 različitih metoda kontracepcije, koje se međusobno razlikuju po efikasnosti, načinu upotrebe, prednostima i nedostacima.

Važno je da mladi budu edukovani o svim raspoloživim mogućnostima i da o njima razgovaraju sa svojim partnerom i ljekarom i tako donesu promišljenu odluku koja je za njih najadekvatnija.

Za žene je važno da budu upućene u sve raspoložive mogućnosti i odaberu kontracepciju koja najviše odgovara njihovim individualnim i ličnim potrebama.

Međunarodne nevladine organizacije i organizacije koje se bave seksualnim i reproduktivnim zdravljem podržavaju upotrebu dugotrajne reverzibilne kontracepcije.

Dugotrajna reverzibilna kontracepcija je jedna od najpouzdanijih i najefikasnijih kontraceptivnih metoda koje su na raspolaganju, a studija objavljena u New England Journal of Medicine otkriva da je dugotrajna reverzibilna kontracepcija 20 puta efikasnija u sprječavanju trudnoće nego kontraceptivna pilula, vaginalni prsten ili kontraceptivni flaster.

Dugotrajna reverzibilna kontracepcija djeluje neprekidno i obezbjedjuje kontraceptivnu zaštitu u periodu i do deset godina. Njeno djelovanje ne zavisi od žena, pošto nije potrebno da zapamte da uzmu kontracepciju svakog dana, svake nedjelje ili mjeseca – djeluje nezavisno od korisnica.

Postoje tri oblika dugotrajne reverzibilne kontracepcije: intrauterini sistem s hormonom (IUS), intrauterini uložak i potkožni implant.

Abortus je mladima mjera kontracepcije

Prema zvaničnim podacima, broj namjernih prekida trudnoće u RS je alarmantan, što je posljedica needukacije i neinformisanosti mladih iz kruga porodice i škole. Mladi se o temama  seksa uglavnom informišu preko časopisa, a kada se povjeravaju roditeljima, tad uglavnom bude prekasno za mjere kontracepcije, jer se tad neželjena trudnoća već desila.

Ministarstvo porodice omladine i sporta RS iznijelo ranije podatak da je od 2004. do 2012. godine zabilježeno 9.000 abortusa i 152 maloljetničke trudnoće. Međutim, pretpostavlja se da je broj i veći, jer su ovo podaci samo iz javnih bolnica.

Stručnjaci takođe napominju da je upotreba savremene i efikasne kontracepcije u RS na minimumu i da trudnoću najčešće namjerno prekidaju žene u najboljoj reproduktivnoj dobi, od 21. do 25. godine, čak 49 odsto, a 20 odsto u dobi od 18. do 20. godine.

Snježana Blagojević iz Omladinskog centra Zdravo da ste rekla je da su kod nas stvari često pogrešno postavljene i, iako svi znamo šta je prevencija, uglavnom se primjenjuje kada je već kasno.

“O nekim stvarima razgovor treba početi i prije ulaska u pubertet, polako pripremati ‘teren’ za ozbiljne razgovore, biti spreman i imati vremena za prijateljski razgovor o temama koje nosi najosjetljiviji period emotivnog i fizičkog sazrijevanja mlade osobe. Što se tiče obrazovnog procesa, potrebno je stvoriti takav program koji će imati kontinuitet i u kojem će u edukativni proces biti uključeni nastavnici, učenici i njihovi roditelji kao i drugi činioci, gdje će svako shvatiti svoj položaj i ulogu. Jedino radeći sa sve tri grupe možemo očekivati da će krug znanja i informacija cirkulisati”, rekla je ranije za BUKU Blagojevićeva.

Ona je rekla da je jedan njihov raniji projekat pokazao da su mladi vrlo znatiželjni, ali i da često znaju imati pogrešne informacije, koje ih dovode do pogrešnog ponašanja. Ovo vodi do zaključka da, ukoliko na vrijeme počnemo sa obrazovanjem na ovu temu, možemo očekivati da će mladi sa pravim informacijama znati šta znači rizično ponašanje, kakve posljedice nosi, ali i kako se mogu zaštititi.

 

Blagojević ističe da je potrebno povezati ustanove obrazovanja i organizacije koje rade na ovom polju, a u Banjaluci ima nekoliko organizacija koje se bave informisanjem, edukovanjem i savjetovanjem.

“Vrijeme u kojem živimo daje nam mogućnosti za različite načine prenošenja informacija. Svakako treba voditi računa o kom uzrastu je riječ i samim tim prilagoditi pristup. Kada su mlađa djeca u pitanju, ovu vrstu informacija treba prenijeti kroz igrokaze ili predstave, radionice, česte razgovore. Učiniti da način prenošenja informacija bude zanimljiv, tako da o tome pričaju među sobom kao kada prepričavaju radnju dobrog filma koji su pogledali. Na vrlo jednostavnim primjerima djeca će shvatiti kakve posljedice nosi rizično ponašanje i prije nego stupe u seksualne odnose”, kaže Blagojevićeva, koja smatra da su i organizovane posjete medicinskim centrima takođe dobar način za informisanje djece, jer će u razgovoru sa stručnjacima biti u prilici da razbiju tabue i umanje strah i stid.

BUKA