MNOGI UMRLI OD GLADI
Procjene evropskih institucija i akademika govore da je više od pola miliona civila umrlo tokom sukoba u Tigrayu kao rezultat vladine blokade koja je onemogućila humanitarnu pomoć.
Građanski rat u Etiopiji rezultirao je smrću oko 600.000 civila, što je zapanjujuća procjena za sukob koji je trajao samo dvije godine i bio je usredotočen na jednu regiju, Tigray koja je imala oko šest miliona stanovnika.
Međutim, u nedostatku službenih brojki, izračuni Evropske unije, međunarodnih organizacija i stručnjaka slažu se oko razorne stope smrtnosti u ratu koji je etiopska vlada namjerno pokušala sakriti od međunarodne javnosti. Prvi koji je stavio ove brojeve na sto bio je Jan Nyssen, profesor emeritus geografije na Univerzitetu Ghent u Belgiji.
“Glad je korištena kao ratno oružje”, kaže on.
Sukob je izbio 2020. godine kada je premijer Abiy Ahmed Ali objavio rat Narodnoj oslobodilačkoj fronti Tigraja, koja se usudila osporiti vlast vlade u najsjevernijoj regiji zemlje. Nasilje se brzo proširilo kad su se milicije Amhare i eritrejske trupe pridružile etiopskoj vladi.
Uslijedile su krvave bitke, kao i bombardiranja i masakri koje su dokumentirali Ujedinjeni narodi, te blokada Tigraya koja je spriječila ulazak humanitarne pomoći i izlazak informacija i stanovnika. Vrlo malo novinara uspjelo je pronaći način da zaobiđe potpunu zabranu pristupa regiji od strane etiopske vlade. U novembru 2022. obje su strane pristale na prekid vatre.
Istog dana, ambasadorica Sjedinjenih Država pri Ujedinjenim narodima Linda-Thomas Greenfield rekla je da je tokom dvogodišnjeg sukoba poginulo “preko 500.000 ljudi”. Mjesec dana kasnije, na Forumu nevladinih organizacija za ljudska prava i Evropske unije, visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell izjavio je da se radi o brojci između 600.000 i 800.000 “ubijenih”.
Prošle sedmice, visoki predstavnik Afričke unije za Rog Afrike, bivši nigerijski predsjednik Olusegun Obasanjo, pozvan da posreduje u sporazumu o prekidu vatre, procijenio je broj žrtava sukoba u Tigrayu na 600.000 u intervjuu za Financial Times.
Teško je dati preciznu brojku o broju smrtnih slučajeva uzrokovanih ratom, budući da su obje strane sklone ili preuveličati ili umanjiti broj smrtnih slučajeva. Međutim, uzimajući u obzir procijenjene brojke, rat u Etiopiji jedan je od najsmrtonosnijih u 21. stoljeću.
U Siriji, naprimjer, Ured UN-a za ljudska prava tvrdi da je desetljeće dug rat (2011.-2021.) uzrokovao 307.000 direktnih žrtava. U Jemenu, UN procjenjuje da je broj mrtvih krajem 2021. iznosio 377.000, nakon šest godina borbi. Rat u Ukrajini, koji je započeo 24. februara 2022., prouzročio je oko 7.000 civilnih smrti, prema podacima UN-a, dok američki vojni izvori procjenjuju da je 200.000 ukrajinskih i ruskih vojnika poginulo na bojnom polju.
“Brojke u Tigrayu su zastrašujuće, čak smo oklijevali objaviti ih, ali posao koji smo obavili bio je vrlo rigorozan,” rekao je Nyssen, čiji tim procjenjuje da je broj civilnih žrtava u sukobu između 300.000 i 600.000, “ne uključujući borce na obje strane, koje neki vojni obavještajni izvori procjenjuju na između 100.000 i 200.000.″
Tri kategorije uključene u Nyssenovu studiju su: žrtve bombardiranja i masakra (10 posto ukupnih smrtnih slučajeva), oni koji su umrli zbog nedostatka medicinske pomoći zbog zatvaranje ili nedostatak bolnica i domova zdravlja (30 posto), te onih koji su umrli od gladi (60 posto), stopom koja premašuje 600 smrtnih slučajeva dnevno.
Tokom rata, poljoprivreda u Tigrayu, koji je u mirnodopsko vrijeme regija na rubu samodostatnosti, bila je ozbiljno pogođena. Ali blokada je bila ključni faktor.
“Faktički nije bilo struje ili internetske veze, kamioni s humanitarnom pomoći zaustavljali su se na granicama, a gnojiva za usjeve i hranu je bilo u nedostatku”, opisao je Nyssen.
Samo šest mjeseci nakon sukoba, međunarodni indeks koji mjeri glad u cijelom svijetu, Klasifikacija faze integrirane sigurnosti hrane (IPC), smjestio je 5,5 miliona ljudi u Tigrayu u fazu 4 IPC ljestvice, humanitarna hitnost i 350 000 u fazu 5, što odgovara do gladi / humanitarne katastrofe.
“Prema našim izračunima, između 437 i 914 ljudi umiralo je svaki dan od gladi u Tigrayu”, dodaje Nyssen.
Nedostatak lijekova uzrokovan blokadom još je jedan faktor koji objašnjava visoke stope smrtnosti. Nestalo je inzulina za dijabetičare, antibiotika, vakcina, pa čak i gaza i antiseptika. Godine 1990.
Etiopija je imala stopu smrtnosti od 18/1000, brojka koja je u proteklih 30 godina pala na 6/1000 zahvaljujući golemim naporima da se poboljša javni zdravstveni sistem. “U dvije godine rata taj se broj vratio na 18/1000, tj. na istu situaciju kao prije 30 godina, ili još goru”, kaže Nyssen. “Na primjer, jedina bolnica u Mekeleu koja je nastavila funkcionirati tokom sukoba provela je studiju smrtnosti majki i otkrila peterostruko povećanje.” Profesor Tony Magaña sa Sveučilišta Mekele procjenjuje smrtnost tokom rata na 32/1000, što je ista stopa kao 1950. godine.
Za svoje istraživanje, Nyssenov tim pratio je dnevne novinske izvještaje o ratu, prikupljao izvjetaje međunarodnih agencija, obavio hiljade telefonskih poziva društvenim znanstvenicima na Sveučilištu Mekele, koristio karte usjeva i kontaktirao zdravstvene radnike u regiji. Iako će biti vrlo teško doći do detaljnog brojanja, njihova procjena do 600.000 civilnih smrti poklapa se s brojkama međunarodnih agencija.
“Ogroman je. Blokada je bila namjerna strategija da se Tigray pretvori u drugu Biafru. Uskraćivanje hrane civilnom stanovništvu je ratni zločin, ali ne izgleda da će iko za to odgovarati”, kaže Nyssen.
Amnesty International i Human Rights Watch otvoreno su govorili o etničkom čišćenju u izvještaju na 221 stranici objavljenom prošle godine pod naslovom “Izbrisat ćemo vas s ove zemlje”.
Neki su akademici čak sugerirali da bi se blokada Tigraya mogla smatrati genocidom, iako o tome nema konsenzusa. Trenutno je oružje utihnulo, ali regija je i dalje djelomično okupirana od strane eritrejskih snaga i milicije Amhare, a blokada je samo djelomično podignuta, dok se dva miliona interno raseljenih osoba u Tigrayu još uvijek ne mogu vratiti svojim domovima, prenosi El Pais.
Klix
