ŠTA NAM GOVORI IZVJEŠTAJ O RADU VLADE FBIH: Ekonomija stagnira, ključni reformski zakoni još nisu usvojeni
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je izvještaj o radu Vlade FBiH. Izvještaj, koji je dobrim dijelom identičan prošlogodišnjem, otkriva da je prikazani rast BDP-a u ovom entitetu zapravo pokazatelj stagnacije privrede
Piše: Dino Cviko
Na 12. redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, sa 54 glasa “za”, usvojen je izvještaj o radu Vlade FBiH za 2019. godinu.
Premijer Fadil Novalić je prilikom podnošenja izvještaja govorio o nekoliko stvari koje su trebale ići u prilog tome da je aktuelni saziv Vlade FBiH dobro radio svoj posao.
Između ostalog, Novalić je rekao kako je “ekonomija u FBiH ostvarila realni rast od 2,3% BDP-a”, te da je “dosegla obim od 23 milijarde ili 10.564 KM po stanovniku”. Dodao je i da nas ovi podaci svrstavaju “blizu sredine srednje razvijenih zemalja”.
Da izneseni podaci ne govore o rastu, nego o stagnaciji ekonomije u Federaciji, slaže se makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.
“Tih 2,3% realnog rasta za Federaciju nije rast, nego je stagnacija. Zašto? Zato što druge susjedne zemlje, da ne govorimo o Evropskoj uniji, imaju veće stope rasta, a i da imaju istu stopu rasta, zbog veće osnovice brže napreduju. Nama treba realni rast od minimalno pet do šest procenata godišnje, a sve ispod toga je stagnacija“, kaže za Žurnal Hadžić.
Hadžić: Ne možemo prihvatiti to da je 2,3% rasta dovoljno – to je nedovoljno i ne trebamo se time hvaliti
Govoreći kako se slaže s konstatacijom da BiH, a samim tim i Federacija, više napreduju zahvaljujući rastu ekonomija zemalja EU, a ne zbog učinkovitih politika vlasti, stvarno stanje bh. privrede opisuje zvaničnim podacima Svjetske banke.
Prema tim podacima iz perioda 2014-2018, BDP po glavi stanovnika u 2018. godini u BiH iznosio je 6.065 dolara, u Hrvatskoj 14.915 dolara, u Srbiji 7.246 dolara, a u Crnoj Gori 8.840 dolara. S obzirom na to da u 2019. godini nismo ostvarili značajan napredak, a BDP po glavi stanovnika u Federaciji nije značajno veći od navedenog za BiH u 2018. godini, ovi podaci su itekako relevantni za komparaciju.
„Mi smo od 2014. do 2018. godine samo malo popravili prosjek prema Srbiji, a Hrvatska i Crna Gora su nam još više odmakli. Podsjetit ću da je Hrvatska jedna od najslabijih ekonomija u Evropskoj uniji, a prema ovom parametru oni su se još više odmakli od nas. Ako se već poredimo s Hrvatskom i s njihovim BDP-om po glavi stanovnika iz 2018. godine – da mi rastemo četiri posto godišnje, a da Hrvatska ima nulu, da nema nikakvog rasta, nama bi trebalo preko 20 godina da dostignemo Hrvatsku gdje su oni danas“, ističe Hadžić.
Njegovo mišljenje dijeli zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Sabina Ćudić koja za Žurnal govori kako je rast privrede u Federaciji zapravo stagnacija, a da se i takav rast ne dešava zbog mjera Vlade FBiH, već uprkos njima.
Ćudić: Ova Vlada FBiH nema legitimitet i ne funkcioniše
„Samo za Vladu premijera Novalića taj rast može biti podatak za pohvalu. Za zemlje u razvoju, kakva je i BiH, a da bi građani osjetili efekte rasta, ta stopa rasta mora biti iznad 5%, prema mogućnosti i šest do sedam posto. To je bio slučaj sa svim ekonomijama istočne Evrope koje su, podsjećam, u jednom periodu bile ekonomski daleko iza privrede bivše Jugoslavije, odnosno BiH“, govori Ćudić.
COPY – PASTE
Govoreći o kompletnom izvještaju o radu, Sabina Ćudić ističe da je riječ o prepisanom izvještaju iz 2018. godine, pa čak i iz 2017. godine, te dodaje: „Prije svega, taj izvještaj niti jedne godine nisu podnosili ministri ove Vlade. Odgovorno tvrdim da postoje ministri unutar ove Vlade, i neki bivši ministri i ministrice, koji za vrijeme našeg mandata nikada nisu ušli u salu Parlamenta, nikada nisu odgovorili niti na jedno pitanje, niti podnijeli ove izvještaje. Smatram da većina ministara nije ni pročitalo izvještaje svojih ministarstava iza kojih deklarativno stoje.“
Prema ukupnom procentu izvršenja aktivnosti, najbolje stoji Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke – 100%. Podsjetimo da se radi o ministarstvu koje od 22. januara ove godine nema ministra, jer je dotadašnja ministrica Elvira Dilberović (SDA) odlukom Predsjedništva BiH imenovana na dužnost ambasadorice u Kraljevini Švedskoj.
Uvidom u izvještaje o radu ovog ministarstva iz 2018. i 2019. godine, lako se može primijetiti da su identična:
Dijelovi izvještaja o radu Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke za 2018. i 2019. godinu
Nije to jedini kopiran izvještaj. I mnoga druga ministarstva su uradila isto, no iz ovog ministarstva su otišli korak dalje i sebi dali navedenih 100%, što bi značilo da su svoj posao uradili besprijekorno. A, riječ je o sektoru o čijoj se reformi govori već godinama i gdje su promjene, slažu se mnogi, nužne.
S druge strane, prema procentu izvršena aktivnosti najlošije stoji Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova na čelu s ministrom Aljošom Čamparom (SDA) s procentom iznad 40%.
„Ovo ministarstvo je, čini mi se, prošle godine imalo oko 20 nula koje su sebi dali u izvršenju planiranih aktivnosti za tu godinu, da ne govorimo da tri ključna zakona koje je planiralo to ministarstvo raditi, da se još uvijek nisu našli na dnevnom redu. Izgubili smo vrijeme na priču o rezervnom sastavu policije, ali se nismo bavili suštinskim reformskim procesima. To ministarstvo nije obavilo svoj posao, ali je barem objektivno u vezi sa činjenicom da ni sami sebi ne daju prolaznu ocjenu, što bi u ozbiljnoj državi rezultiralo ostavkom ministra, a možda čak i padom Vlade“, ističe Ćudić.
NISU USVOJENI KLJUČNI REFORMSKI ZAKONI
Odgovarajući na pitanje šta je Vlada FBiH trebala uraditi, a nije, analitičar Faruk Hadžić govori da je trebalo provesti one reforme na koje su se obavezali 2014. godine.
„Prije svega, to se odnosi na reforme poreskog sistema – zakoni o doprinosima i porezu na dohodak. Zatim da se ubrza registracija pravnih lica, ne samo jednošalterski sistem koji je obećan, nego i online sistem. I, naravno, da se krene u rješavanje prevelikog broja parafiskalnih nameta. Da smo sve ovo uradili, danas bismo imali puno bolju situaciju i puno bismo spremniji dočekali pandemiju. Ne kažem da ne bismo imali problema, ali bismo imali puno blaže ekonomske posljedice“, kaže Hadžić.
Dodaje i da je struka još u prvom kvartalu 2019. godine upozoravala da je potrebno donijeti odgovarajuće mjere zbog povećanja vanjskotrgovinskog deficita BiH, ali da, kako navodi, vlasti to nisu toliko ozbiljno shvatile.
„Čitav ovaj mandat čekamo ključne reformske zakone koji ne dolaze na dnevni red”, govori Sabina Ćudić, dodajući da je premijer Novalić prilikom izlaganja skoro isključivo govorio o radu jednog ministarstva – Ministarstva finansija ministrice Jelke Milićević (HDZ).
Ćudić zaključuje riječima da ova Vlada nema legitimitet, te da je to koalicija SDA i HDZ-a koja čitavu Federaciju dijeli na dvije interesne zone: “To nisu hrvatska i bošnjačka interesna zona, nego HDZ i SDA interesna zona, uz privatizaciju čitavog javnog prostora od strane dvije stranke.”
(zurnal.info)
