-TopSLIDEBiHKolumnePolitika

Šta se traži u BiH: Ljudsko ili stranačko pravo?

Godinama je međunarodna zajednica tražila da se u BiH poštuju ljudska prava a sada smo na pragu toga da stranačka prava budu iznad svih

Buka – Adem Džaferović

Nakon što se u medijima pojavila informacija da se u OHR-u održavaju konsultacije, te da se u ovoj instituciji razmatra mogućnost da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametne izmjene Izbornog zakona ne prestaju stizati reakcije. Uglavnom reaguju stranke sa sjedištem u Sarajevu, te pozivaju visokog predstavnika da dobro razmisli prije nego se odluči za taj potez.

Protiv nametanja tehničkih izmjena Izbornog zakona nema niko ništa protiv, s obzirom da bi one samo unaprijedile izborni proces i krađu glasove svele na minimum. No, problematično je to što se pojavila informacija da se u OHR-u razmatra mogućnost da se nametne izmjena Izbornog zakona u dijelu koji se tiče popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH, a koja bi zadovoljila samo HDZ i lidera te stranke Dragana Čovića.

Širenje podjela i diskriminacije

No, ukoliko su navodi o udovoljavanju HDZ-u tačni, postavlja se pitanje koliko međunarodna zajednica iskreno stoji iza principa za koje se zalaže.

Naime, Bosni i Hercegovini se iz međunarodnih krugova godinama spočitava to što nisu provedene presude Evropskog suda za ljudska prava, te što svi građani nisu jednaki pred zakonom, a takve zamjerke su konkretno sročene u dokumentu koji se zove Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, a koji sadrži 14 prioriteta koje treba da ispuni bh. vlast.

Upravo se u tim prioritetima ponavlja kako BiH treba provesti presude Evropskog suda za ljudska prava.

Stoga se postavlja pitanje kako od evropskih vrijednosti međunarodna zajednica dođe do ideje o daljnjem širenju podjela i promovisanja diskriminacije.

Direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH Haris Ćutahija kaže da bi visoki predstavnik u BiH prvi prekršio presude Evropskog suda za ljudska prava ukoliko bi se odlučio nametnuti rješenja koja bi vodila u nove podjele.

“To prosto nije moguće, jer znamo da on dolazi iz Njemačke, a znamo i poziciju Njemačke kada je u pitanju Izborni zakon. Pored toga, trenutno Vijeće za implementaciju mira, gdje je Rusija ostavljena po strani, sumnjam da će ići kontra procesa evropskih integracija, odnosno puta kojim moramo ići”, govori Ćutahija za Buku.

Prema njegovim riječima, politička kriza BiH nije počela s krizom koju je napravio Milorad Dodik s SNSD-om, već ona traje znatno duže.

“Mi imamo uslovljavanje HDZ-a BiH zadnje četiri godine, od prošlih izbora. Oni uslovljavaju cijeli proces evropskih integracija rješavanjem hrvatskog pitanja, koje ja više volim zvati pitanjem HDZ-a. Ono u čemu mi imamo problem jeste što Republika Hrvatska koristi svoje predstavnike u institucijama EU da lobira kako bi se ovo postiglo, a znamo da je sestrinska stranka HDZ-a BiH na vlasti u Hrvatskoj, i oni pokušavaju zloupotrijebiti članstvo u EU. Međutim, vidjeli smo da to do sada i nije polučilo nekim pozitivnim rezultatom za Dragana Čovića. Ono što je meni kontradiktorno jeste da imamo jednu briselsku politiku u smislu evropskog puta BiH i da imamo politike nekih država članica Unije koje su u suprotnosti s politikama Bruxellesa”, ističe naš sagovornik.

Damir Arnaut, državni zastupnik Naše stranke zatražio je od visokog predstavnika Christiana Schmidta da ne ukida i ni na koji način ne umanjuje princip predstavljanja svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona.

“Pišem u svom institucionalnom i ličnom kapacitetu da Vas zamolim da to ne radite. Ta odredba je emblamatična za stotine godina dugu multietničku historiju BiH i utjelovljuje princip da su pripadnici konstitutivnih naroda potpuno jednaki na svakom pedlju njene teritorije”, napisao je Arnaut.

Smatra da taj princip nije narušen ni Dejtonskim ustavom, kako je to potvrđeno Odlukom Ustavnog suda BiH iz 2000. godine o konstitutivnosti naroda, presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Pilav te samom odredbom Ustava FBiH.

“Molim Vas da ne napravite historijsku grešku i nepravdu izmjenom tog principa Vašom odlukom. S jedne strane, ta odredba kodificira princip da pripadnici svakog konstitutivnog naroda mogu i trebaju predstavljati interese cijele zemlje, a ne samo svoje etničke braće. To je temeljni dio odluke u slučaju Pilav. Istovremeno, ta odredba osigurava da su konstitutivni narodi predstavljeni i u onim dijelovima zemlje u kojim im je predstavljanje najviše potrebno, a ne samo u onim u kojim su prisutni u većim procentima”, podvukao je  Arnaut.

Korumpirane nacionalističke skupine

Komentar na mogućnost da međunarodna zajednica izađe u susret HDZ-u BiH, zatražili smo i od predsjednika Hrvatske stranke BiH Bože Skopljakovića.

“U ovom trenutku teško je reći koje će izmjene Izbornog zakona OHR nametnuti, ako do toga i dođe. Pozdravljamo svako unapređenje izbornoga procesa te smatramo da su tehničke izmjene Izbornoga zakona u ovom trenutku neophodne kako bi se vratilo povjerenje birača u izborni proces što bi u konačnici trebalo rezultirati većom izlaznošću i da napokon birači a ne brojači i birački odbori odlučuju o našoj sudbini.

Ukoliko se visoki predstavnik odluči nametnuti odluku vezano za popunjavanje Doma naroda FBiH, prije negoli se izmijeni Ustav, to će biti dokaz da Bosna i Hercegovina nema održiv Ustav koji bi nam omogućio demokratske promjene i nezaustavljivo napredovanje ka EU. Ovakvo nametanje odluka, bez ključnih izmjena Ustava, potvrđuje tezu da je BiH sa ovakvim teritorijalno institucionalnim uređenjem nefunkcionalna i neodrživa te da je potrebno razmotriti Dayton 2 i na taj način korjenitim promjenama osigurati da BiH kao suverena, međunarodno priznata država napokon stane na svoje noge kako bi građani odlučivali o njenoj budućnosti a ne korumpirane nacionalističke skupine koje je razaraju s ciljem očuvanja statusa quo, koji im najviše odgovara”, ističe Skopljaković. 

S obzirom da se HDZ zalaže za ideju da glas Hrvata iz jednog grada ili općine vrijedi više nego glas Hrvata iz neke druge općine, Skopljakovića smo pitali kako to da Hrvat može manje da vrijedi na osnovu mjesta prebivališta.

“Mi nemamo nigdje definirano mjerilo za utvrđivanje tko je Bošnjak, Srbin ili Hrvat tako da se ne mogu mjeriti građani po ovim kriterijima, a mi u Hrvatskoj stranci nikada nećemo pristati na to da smo mi manji Hrvati od onih koji sjede u korumpiranom HNS-u”, odgovorio je Skopljaković.

Vlast u BiH je protiv građanske države i EU

Ćutahija podsjeća da reforme u BiH neće praviti visoki predstavnik, već da to mora biti rezultat dogovora svih strana u BiH.

“Mi očekujemo da će reforme neko drugi za nas uraditi, a neće. Sada imamo sukob kolektivnih i individualnih ljudskih prava. Mi ako želimo da budemo članica Evropske unije, Bosna i Hercegovina mora postati građanska država. Tu nema razgovora i to je nešto protiv čega su stranke koje su na vlasti. U 14 prioriteta Evropske komisije sadržani su svi problemi koje ova država ima u svom funkcionisanju”, naglašava Ćutahija.

A upravo bi u OHR-u i Evropskoj uniji trebali znati koje stranke su stajale na putu ispunjavanja 14 prioriteta EK-a, i koje su to stranke koje su svjesno blokirale put Bosne i Hercegovine ka EU obaranjem zakona o sukobu interesa, javnim nabavkama i VSTV-u u Domu naroda PSBiH.

One koji su blokirali napredak BiH ka EU ne treba nagrađivati tako što ćete im osigurati vječne pozicije u državnim institucijama.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close