Stručnjak za ekonomiju i bivši pomoćnik državnog ministra finansija Fuad Kasumović rekao je Patriji da novac iz klirinškog duga, kojeg Rusija planira uplatiti Bosni i Hercegovini, ne smije dospjeti u ruke entiteta, jer je to državni novac, a ne entitetski.
– Taj novac je vlasništvo građana Bosne i Hercegovine. Novac treba da ide na račun države, a nikako ne za krpljenje budžetskih rupa koje su napravile entitetske vlade – rekao je Kasumović, koji je prije nekoliko godina bio i jedan od članova tima koji je sa Rusima pregovarao oko klirinškog duga.
Punih osam godina trajali su pregovori o vraćanju klirinškog duga Rusije prema BiH. Riječ je o prijeratnom dugu za urađene poslove jugoslovenskih preduzeća u SSSR-u. Nema šta Rusija nije nudila da vrati klirinški dug od 125,2 miliona dolara.
Konačno, Rusija je prije nekoliko dana ponuda izmiriti dug u novcu. Radi se o 215 miliona KM. Vlasti u RS se slažu da se taj novac podijeli u omjeru, 33 posto za RS – 72 miliona KM, a 67 posto za ili 143 miliona maraka Federaciji. Vlada RS već je dala saglasnost da se novac podijeli na takav način, dok iz Vlade FBiH još nisu potvrdili da će pristati na takvu raspodjelu ruskog novca.
Članovi Vlade RS kao i sam predsjednik RS Milorad Dodik ostali su šokirani nakon što je državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović rekao da neće dozvoliti da novcem koji pripada Republici Srpskoj upravlja Vlada RS. Poručio je kako će projekte za utrošak novca osmisliti predstavnici RS-a, koji sjede u Vijeću ministara BiH. Iz Vlade RS izjavu Šarovića su ocijenili kao izdaju Republike Srpske, iako nisu pojasnili zbog čega bi to mogla biti izdaja.
Ekonomski stručnjak Kasumović također smatra da novac treba ostati u vlasništvu države, a ne ići na račune bh. entiteta.
– Ako želimo gledati pošteno, više od 90 posto firmi kojima je Rusija ostala dužna po projektima iz ‘90-ih godina, dolaze sa područja današnje Federacije. Dakle, radi se o o kompanijama iz Sarajeva, Tuzle, Zenice… RS nije zaslužila da dobije 33 posto od novca iz klirinškog duga. Ali, ne treba razmišljati na takav način. Od novca iz klirinškog duga treba imati korist svaki građanin u Bosni i Hercegovini bez obzira u kojem dijelu zemlje živio. Zbog toga tim novcem treba upravljati država, a ne entiteti – kaže Kasumović.
– Reakcija vlasti iz RS je očekivana. Ovaj bh. entitet je pred ekonomskim kolapsom. Ruskim novcem Milorad Dodik je planirao barem malo amortizovati stanje, ali mu očito to neće uspjeti.
Na pitanje da li Rusija nakon isplate klirinškog duga Bosnu i Hercegovinu može ucjenjivati zbog ratnog duga za plin, koji nije plaćen ruskim dobavljačima, Kasumović kaže da je jedna od realnih opcija da se od novca iz klirinškog duga plati i ratni dug za plin Rusiji, ali prvo treba ustanoviti koje su to količine plina koje je BiH potrošila tokom rata.
Vlasti iz RS ne priznaju ratni dug prema Rusiji, a dugu se protivi i hrvatska strana u FBiH. Kasumović kaže da nije pošteno ni da dug plaćaju samo građani Sarajeva i nekoliko drugih gradova u FBiH, i da ta praksa što prije mora prestati, piše Patria.
