Kašnjenje naplate od državnih institucija baca bh. firme na koljena

Otežana naplata potraživanja za isporučenu robu i izvršene usluge je jedan od najvećih problema firmi u Bosni i Hercegovini. Zbog toga veliki broj preduzeća otežano posluje, gomila minuse, a neke firme su čak stavile katanac u bravu.

Najizraženiji problem u naplati potraživanja je dužina trajanja sudskih postupaka, koji traju i po nekoliko godina.

Ipak, vlasti u BiH nemaju interes da, po uzoru na pojedine zemlje u regionu, zakonski ograniče rok plaćanja dugovanja, koji, primjera radi, u Hrvatskoj iznosi 45 dana, a u Sloveniji 90 dana, jer su institucije i organi uprave najveći dužnici privrede i stanovništva.

Divel d.o.o. Sanski Most je jedna od firmi koja je težinu naplate potraživanja od državnih institucija osjetila na svojoj koži. Naime, oni za posao koji su radili 2008. godine za Općinu Sanski Most još nisu dobili novac, a čini se da će na isplatu još čekati.

„Poslije dvije godine čekanja da dobijem novac od Komunalnog fonda Općine Sanski Most, riješio sam da ih tužim. I na sudski postupak sam čekao dvije godine. Trenutno je sud ovom fondu blokirao račune, a postigli smo nagodbu, ja sam njih oslobodio kamata, da oni meni plate glavnicu. Ipak još nisam uspio izvući sav novac, trenutno plaćaju pomalo, po 10 000, 15 000 KM“, kazao je za eKapija.ba Velid Dizdarević, direktor firme Divel Sanski Most.

On nam priča da su prije pet godina za Općinu Sanski Most radili infrastrukturne radove, kao što su radovi na cestama i asfaltiranje, ali da je nemogućnost naplate teško zarađenog novca firmu Divel bacila na koljena, iako su u tom poslu dugi niz godina.

„I ja se pitam kako je moja firma funkcionisala bez novca, ja sam umjetnik, treba mi dati Nobelovu nagradu. Ne znam ni ja kako sam opstao, ni ja ni moji radnici“, kaže Dizdarević.

On jedino rješenje vidi u osnivanju agencije za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala.

Agencija po uzoru na Hrvatsku

„Treba da se osnuje agencija po uzoru na Hrvatsku, a ne da se zove Uskok nego Poskok. Da kad ja njega uhvatim u kriminalu, da ga mogu prijaviti i da ga uhapse. Ovdje su ljudi toliko umreženi u kriminalu, da ih jednostavno ne možeš otkriti, neko sve naređuje, a nigdje se ne potpisuje“, zaključuje Dizdarević.

Sličan problem ima i direktor firme Mipro- Gradnja iz Ilijaša Mirsad Prohić, koji na naplatu za obavljene radove od Kantona Sarajevo čeka već osam mjeseci. Jedini odgovor koji dobija je da trenutno nema novca u budžetu.

„Ja moram redovno sve svoje obaveze izmiriti prema državi, ako ne platim 10 posto je kazna, a svaki naredni dan plaćam zateznu kamatu. Teško se nosimo sa tim, moramo dizati kredite, plaćati kamate itd.“, priča nam Prohić.

Ipak kaže nam da ne misli ići na sud, jer ne vidi da bi time nešto značajno promjenio.

On misli da je rješenje za ovaj problem ukinuti sve političke stranke: „Treba poskidati sve ljude na funkcijama i dovesti nove i da se počne nanovo raditi. Njih ne zanima privreda, njih interesuje samo lična korist“.

Slično nam pričaju i iz firme Aero-Exclusive d.o.o. Sarajevo. Direktorica sektora finansija Amira Pantić kaže da svake godine imaju problem sa naplatom potraživanja od državnih institucija, ali da je ove godine taj problem najizraženiji.

Finansiranje državnih institucija

„Uvijek je bio neki problem kod njih, npr. nisu usvojili budžet pa to traje do maja mjeseca ili sad imaju novu modu da stavljaju moratorij po kantonima“, priča nam Pantićeva. Ona kaže da iz njene firme redovno šalju pisma svojim dužnicima odnosno državnim institucijama. Pismo su različitog karaktera, od obavještenja o dugu, preko opomena za tužbu dok na kraju ne dođe i do same tužbe.

„Kad ništa ne uspijemo ni opomenama pred tužbu, ni pismima, zateznim kamatama, onda ide pismo posljednje opomene pred pokretanje tužbe, tako da su se neke institucije, najviše iz Tuzlanskog kantona, odazivale, molili da to ne ide na sud, te smo na taj način uspjeli naplatiti neka dugovanja“, kaže ona, ali naglašava da se najčešće događa da državne institucije plate kad njima odgovara i kad njima treba.

Pantićeva ističe da kada se radi o obrnutoj situaciji, odnosno ako se desi da oni zakasne da plate PDV samo jedan dan, odmah im se obračunava zatezna kamata. Mada, kaže, da su oni svjesni da od njih zavise, jer su im državne institucije najveći kupci, tako da se nastavljaju boriti zovu, šalju pisma i dalje, bez obzira da li oni urode plodom.

Ona kaže da ovakav način poslovanja otežava rad firme: „Mi vučemo kratkoročne plasmane stalno, ali ih istrošimo, a da bih ih dobili od banke moramo se dobro namučiti. Mi praktički finansiramo te svoje kupce kroz plaćanje kamata banci. To direktno utiče na našu likvidnost, našu poslovnost. Mi razmišljamo da na druge načine sebi prištedimo novce jer ne možemo izdržati, moraćemo početi otpuštati ljude“.

Naravno, pokušali smo stupiti u kontakt i sa prozvanim institucijama, ali i nakon nekoliko dana čekanja nismo dobili odgovore od Vlade Kantona Sarajevo, kao ni od Općinskog fonda za komualne djelatnosti i infrastrukturu Sanski Most.

Podsjećamo, svojim propisima Europa je definirala standarde prema kojima privreda svoja potraživanja mora da namiri u roku od 30 dana. Bosna i Hercegovina je još daleko od toga sudeći prema istraživanju Evropske investicijske banke, u kome se kaže da preduzeća u BiH na svoja potraživanja čekaju, u prosjeku, 104 dana. Kada bi BiH usvojila model EU, to bi pomoglo privredi i preduzećima u BiH, posebice malim, da se oporave od krize. Pored toga, kompanije ne bi više bile prisiljene biti svojevrsne banke državnim institucijama, koje ih zbog kašnjenja sa naplatom praktično kreditiraju na račun svoje likvidnosti.

A. Šulović

ekapija