Kako su dijeljena sredstva Fonda za zapošljavanje invalida Federacije

Šta je stvarna istina kada je u pitanju Fond za profesionalnu rehabilitaciju, osposobljavanje i zapošljavanje lica sa invaliditetom FBiH? Ovih dana je priča o toj javnoj ustanovi, koju je 2010. godine osnovao Parlament FBiH s namjerom da služi kao podrška zapošljavanju svih kategorija lica s invaliditetom, ponovno aktuelizirana, a tim povodom Oslobođenje sutra objavljuje intervju sa od prije pola godine novim direktorom Fonda Ahmetom Baljićem o tome što je zatekao kao naslijeđe prethodnika, a čime se već bave nadležni policijski, istražni, sudski organi.

(Oslobođenje – PIŠE: Edina KAMENICA)

Upošljavanje

O tome šta se sve dešava(lo) u Fondu, ali i u njemu nadležnom federalnom Ministarstvu rada i socijalne politike, Oslobođenje će ovih dana takođe pisati. Tek kao najavu o čemu se tu sve radi recimo i to da ćemo prenijeti i tvrdnje nekih uposlenika Ministarstva o pokušaju njihove likvidacije, čime se, takođe, bave nadležni organi.

No, da Fond u cjelini, ipak, nije horor-priča, svjedoče i činjenice koje smo saznali od direktora Baljića, a koje sigurno mogu najviše obradovati lica sa invaliditetom, ali i poslodavce, odnosno subjekte u FBiH čija je zakonska obaveza da uplaćuju sredstva u taj fond.

Baljić tvrdi: “Za proteklih šest mjeseci, otkako sam na ovoj funkciji, trajno je zaposleno 250 lica s invaliditetom, a najmanje još toliko bit će zaposleno do kraja godine. Naravno, riječ je samo o dijelu podsticajnih sredstava za zapošljavanje, a radi poređenja ističem: za sve protekle godine, dakle, od 2011. otkako je Fond zaživio, zaposleno je ukupno 760 lica s invaliditetom”.
Da bi javnosti bilo jasno kakvo je stanje u Fondu i kakve su perspektive za zapošljavanje osoba s invaliditetom u FBiH, prenijet ćemo dio podataka iz nedavno završene analize koja je urađena nakon dolaska direktora Baljića na čelo Fonda, a iz koje su očite značajne razlike u dodijeljenim sredstvima po pojedinim regijama Federacije. Napominjemo da su ovo podaci s kojima se naša javnost po prvi put upoznaje, prije svega zato što su skrivani u Fondu.
Vrlo je znakovito da je Zapadnohercegovački kanton, po sredstvima koja su dobile tamošnje osobe sa invaliditetom pod općim uslovima, gotovo izjednačen sa drugim najmnogoljudnijim kantonom u državi – Sarajevskim, dok se ZHK nalazi na petoj poziciji za uposlenje spomenutih osoba pod posebnim uslovima,  odnosno na drugoj po ukupno dodijeljenim sredstvima za ove namjene! O kojim je iznosima riječ kada je u pitanju zapošljavanje pod posebnim i općim uslovima korisnika?

U Kantonu Sarajevo – 1.718.550 KM/1.294.708 KM
U Tuzlanskom kantonu – 814.938/400.684 KM
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu – 508.542 KM/700.953 KM
U Zeničko-dobojskom kantonu – 455.500 KM/452.400 KM
U Zapadnohercegovačkom kantonu – 372.864 KM/1.245.630 KM
U Unsko-sanskom kantonu – 325.500 KM/193.917 KM
U Srednjobosanskom kantonu – 307.715 KM/74.050 KM
U Livanjskom kantonu – 113.950 KM/49.350 0KM
U Bosanskopodrinjskom kantonu – 89.500 KM/18.400.
U Posavskom kantonu, u dva navrata – 21.000 KM/176.950 KM.

Dakle, i bez velike računice jasno je da u ukupnom zbiru dodijeljenih sredstava prednjače Sarajevski i Zapadnohercegovački kanton, dok su najmanje sredstava dobila lica s invaliditetom iz Posavskog kantona, Kantona 10 i Bosanskopodrinjskog kantona, koji je, eto, dobio najmanje iz kase Fonda, samo 107.900 KM.

Naravno, statistički gledano, kako je to utvrđeno i u analizi, nešto jasnija slika odnosa raspodjele sredstava Fonda dobiva se poređenjem dodijeljenih sredstava po kantonima u odnosu na njihov broj stanovnika. Ako se ovaj parametar uzme u obzir, a pritom se koriste podaci federalnog Zavoda za statistiku za 2014. godinu, onda je nepobitno da je najviše sredstava Fonda dodijeljeno korisnicima u Zapadnohercegovačkom kantonu, odnosno približno 20 KM po stanovniku!
O kakvim se, blago rečeno, nelogičnostima radi, govori i to da je drugi iza ZHK-a Kanton Sarajevo, i to sa gotovo trostruko manjim raspoređenim iznosom po stanovniku – 6,77 KM.

Poražavajući podaci

U HNK-u, opet gledano, za zapošljavanje osoba sa invaliditetom podijeljeno je 5,39 KM po glavi stanovnika. U Posavskom kantonu 5,11, u BPK-u 3,33, u TK-u 2,43, u ZDK-u 2,28, u Kantonu 10 2,08 KM, u USK-u 1,80 i u SBK-u tek 1,51 marka.

Svakako da bi analiza bila još kompletnija (a podaci još više poražavajući po pravnu državu) da je vršena i u odnosu na broj invalidnih osoba po kantonima, ali i ovako: kakva neuravnoteženost pri raspodjeli sredstava Fonda prema principu regionalne zastupljenosti, koja, ističe se u analizi, upozorava i na činjenicu o neuravnoteženom razvoju institucionalnih kapaciteta i privrednih subjekata koji u pojedinim dijelovima FBiH zapošljavaju osobe s invaliditetom.
Ključno je, naravno, pitanje zbog čega je tako. Da li se radi samo o nezainteresovanosti i neosviještenosti jednih, i zainteresovanosti i osviještenosti drugih lica s invaliditetom?

Direktor Fonda Ahmet Baljić nema nikakvih dilema oko toga, u šta se, kaže nam, uvjerio svojim boravkom u kantonima u koje su sredstva Fonda dosad stizala samo na kašičicu, ali o tome će se više saznati u intervjuu sa njim, kao i u istragama koje, kako već rekosmo, na poziv iz Fonda sada vode državni organi.