Kako smo postali robovi stranih banaka?
“Švicarci“ protiv “švicaraca” – ovako bi se ukratko mogla opisati dugogodišnja borba oko 50.000 bosanskohercegovačkih građana koji su u rođenoj zemlji postali robovi stranih banaka.
Građani naše zemlje su od 2005. do 2008. godine mogli dobiti kredit kod stranih banaka po veoma povoljnim kamatama, bilo da se radi o stambenim ili potrošačkim kreditima. Da bi dobili taj kredit, trebali su pristati na njegovo vezivanje za kurs švicarskog franka, što se u tom trenutku i nije činilo toliko rizičnim. No, od tada do danas vrijednost švicarskom franku skočila je nebu pod oblake, a bh. korisnike kredita zavila u crno…
Beznađe i nemoć
Tokom 2006. i 2007. godine upravo su popularni švicarski franci namamili brojne građane BiH da se kreditno zaduže. No, ni slutili nisu da će im to biti noćna mora koje se tako lako neće moći otarasiti.
Ukupno 9.802 korisnika kredita u BiH (od čega u FBiH 6.100, a u RS 3.702) dovedeno je u krajnje bezizlaznu situaciju. Od ovog broja samo oko 14 posto njih uspijeva da redovno vraća svoje rate, jer su bankama morali vraćati više kamate nego novca koji su zadužili. Ako se ovaj spomenuti broj pomnoži sa, u prosjeku, 4 do 5 članova njihovih porodica, to je oko 50.000 građana BiH pogođenih ovim kreditima. Prema nekim podacima, korisnici “švicaraca” podigli su kredite u iznosu od oko 400 miliona eura, a moraju vraćati iznos koji se kreće čak između jedne i pol i dvije milijarde eura!
Beznađe i nemoć nagnali su čak 23 korisnika kredita da počine samoubistvo. Uz to, više od stotinu njih umrlo je prijekom smrću zbog srčanih, moždanih i nervnih tegoba. Na stotine ih je oboljelo od depresije, zajedno sa porodicama i jemcima – sudužnicima…
BiH je još, sada već daleke 1999. godine, pristupila sistemu “Currency Boarda”, što znači da je njena domaća valuta vezana za euro. Upravo stoga i nije poznato na koji je način i pod kojim uslovima švicarski franak “ušao” na bh. tržište, kao i kako je moguće da se domaća valuta u jednom trenutku praktično vezala za dvije valute. Moguće je bilo jedino da dug bude izražen u markama ili eurima. Stoga se nameće pitanje kako su se građani uopće mogli zadužiti u onoj valuti u kojoj ne zarađuju. Kredit vezan za “švicarac”, a od njega ni franak nije viđen!
Vlasti šute
S druge strane, banke su neumoljive! Ukoliko ne uspiju da naplate svoja potraživanja, prvo što urade je – blokada računa, “napad” na žirante, a u konačnici i na imovinu, odnosno hipoteku korisnika kredita.
Najveći dio tih kredita je tokom 2007. u našoj zemlji plasirala Hypo Alpe Adria Banka, sa sjedištem u Banjoj Luci i Mostaru. Da se radilo o podmukloj i taktički smišljenoj namještaljci stranih banaka dokazuje i brošura Austrijske centralne banke iz 2006., koja je još tada upozorila na “toksične elemente” kredita u švicarskim francima. U toj brošuri jasno je navedeno da se na tečajnom kursu za franak na kreditu od 100.000 KM u budućnosti može zaraditi ekstra profit od čak 90.000 eura!
Vlasti u BiH dugo su šutjele. Od njih se očekivalo da reaguju i donesu određenu zakonsku odredbu kojom se obustavlja vezivanje za švicarsku valutu i proglašavaju nevažećim svi ugovori kojima se taj postupak definiše. U tom slučaju, banke ne bi bile na gubitku, jer bi svakako svoj novac dobile u markama i eurima.
Zahvaljujući delegatu HDZ-a BiH Mariju Karamatiću, koji je u posljednjih mjeseci činio ogromne napore da se po ovom pitanju u našoj zemlji krene naprijed, bh. kreditni dužnici uskoro bi mogli ugledati svjetlo na kraju tunela.
Naime, na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamenta BiH u prvom je čitanju podržan Prijedlog zakona o konverziji kredita u CHF u konvertibilne marke. Usvojeni prijedlog zakona, iako tek u prvom čitanju, otvara realnu nadu da će problem korisnika kredita u CHF u dogledno vrijeme biti riješen.
Svijetla budućnost
Ovim zakonskim prijedlogom obuhvaćeni su svi krediti koje su komercijalne banke u BiH odobrile građanima BiH u švicarskim francima. Prema Karamatićevom prijedlogu, za sve sklopljene ugovore o kreditu u švicarskim francima izvršit će se konverzija iz valute CHF u valutu KM, na dan sklapanja ugovora o kreditu, i to po tada važećem kursu CHF – KM.
Usvojen je i zaključak da Dom naroda nastavi raspravljati o zakonu u drugom čitanju, tek nakon što se završe zakonske procedure u entitetskim parlamentima o ovom pitanju.
U sličnim problemima kao i u BiH, bili su i građani iz susjednih zemalja. Međutim, vlasti Crne Gore i Hrvatske potrudile su se i obradovale svoje građane – usvojili su zakone po kojima će se krediti u švicarskim francima konvertirati u euro.
Stara izreka kaže da je pravda spora, ali ne i nedostižna. Ostaje da se vidi da li će taj slogan važiti i za 9.802 nesretnih građana naše zemlje, zapalih u dužničko ropstvo prema švicarskom franku.
Piše: Delvin KOVAČ
avaz.ba
