ZATVORENI SISTEM SAMO ZA ODABRANE
Kako se troše sredstava za projekte koje finansira EU ?
U Bosni i Hercegovini sve se glasnije priča o načinu utrošaka sredstava za projekte koje finansira Evropska unija, posebno nakon što je utvrđeno da je izvršni direktor Agencije za saradnju, edukaciju i razvoj (ACED) Duško Vučić uplaćivao novac ove nevladine organizacije na sopstveni račun, bez ovlaštenja kupio stan u Beogradu i automobil, te sklapao ugovore o radu, a fiktivno je u Agenciji zaposlio i suprugu.
Zbog sumnje da je takvim nezakonitim radnjama oštetio ACED za više od 350.000 KM, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) RS je protiv njega podnijelo izvještaj tužilaštvu.
Uporedo s ovim dešavanjima u Delegaciju Evropske unije u BiH pristižu žalbe na način rada onih koji su dobili sredstva.
Mnogo je udruženja, firmi koje pokušavaju ući u ‘sistem’, ali se godinama sredstva dodjeljuju jednim te istim udruženjima-firmama, koje, prema saznanjima Patrije postaju sve zatvorenija. Ne prate pravila ponašanja tzv. PRAG kada je riječ o jasnim pravilima ponašanja.
U svojoj analizi i praćenju svega što se dešava to je ustvrdila i Milena Rađenović, direktorica Clipcon doo Sarajevo, koji se bavi organizacijom različitih događaja.
„Obzirom na veliki broj projekata koje u BiH finansira EU, pokušali sam da se uključimo u njihovu implementaciju nuđenjem usluga stručne podrške, za koje znamo da ih koriste projekti prilikom implementacije. Stručna podrška je i predviđena svakim projektom i sam korisnik sredstava mora da angažuje tu vrstu podizvođača“, kaže za Patriju Rađenović.
Ističe da je u proteklih 6 mjeseci poslala dopise na više od 30 adresa trenutnih korisnika EU fondova i iskazala interes za pružanjem usluga (30+ projekata koje finansira EU).
„U dopisu smo zamolili da nas ti projekti, a u skladu sa principima koje propagira EU (transparentnost i otvorenost prema malim firmama, te omogućavanje jednakih prava za sve), uključe u tendere koje provode radi ugovoranja usluga. Niko od tih projekata nas nije uključio i svi su me u potpunosti izignorirali.
Zatim smo problem zatvorenosti korisnika EU sredstava/fondova predočili kontrolorima istih i ni tu nismo dobili nikakav odgovor. Pokušali smo doći i do informacija od Delegacije EU u Sarajevu o mogućnosti uključivanja u implementaciju na tržišnoj osnovi ali bez uspjeha. Delegacija nam je samo potvrdila tačnost citiranih pravila“, kaže Rađenović.
Otkriva i da je razgovara sa kolegama i nekim od osoblja projekata, i saznala da su svi ti projekti (a radi se o milionskim vrijednostima) ‘zatvoreni’ i da se uvijek vrte isti ljudi i firme i da ne postoji transparentan način da doznate o tenderima koje raspisuju, ali ni o načinu dodjele tih tendera/ugovora.
„Stoga se kao mala firma osjećamo potpuno uskraćenom da djelujemo na tržištu implementacije projekata koje finansira EU i izražavam sumnju u neregularnost utroška tih sredstava, odnosno u pogodovanju prilikom dodjele tendera“, govori Rađenović.
Dodaje i to da postoje izvještaji revizora koji kontrolišu korištenje EU sredstava i koji upozoravaju na moguće nepravilnosti.
Postoje i javno dostupni članci i izjave drugih kompanija koje izražavaju slična nezadovoljstva prilikom dodjele sredstava.
Patria
