Na današnji dan prije tačno 73 godina prvi vagoni natovareni ugljem prošli su legendarnom prugom Brčko – Banovići koja je vrijednim rukama blizu 60.000 omladinaca iz 20 zemalja svijeta izgrađena davne 1946. godine.
Ideja o njenoj gradnji postojala je prije izbijanja Drugog svjetskog rata, jer su vlasti željele povezati bogati banovićki bazen s važnim prometnicama tadašnje Kraljevine Jugoslavije.
Odmah nakon Drugog svjetskog rata, u maju 1946. godine, počela je gradnja pruge, a radovi su završeni u rekordno kratkom vremenskom roku.
Omladinci su od maja do novembra 1946. godine iskopali na tone zemlje i kamena, izgradili dva tunela u dužini 667 metara i 22 mosta ukupne dužine 455 metara.
Mukotrpan rad i danas u sjećanju
U sjećanjima i danas živih dobrovoljaca mukotrpan rad koji je rezultirao izgradnjom pruge dužine 92 kilometra još uvijek je prisutan.
Zvuci koračnice “Jedan, dva, jedan, dva, omladina Titova kreće na rad, zove obnova” nakon 70 godina danas su se ponovo začuli u vagonima voza koji je saobraćao na relaciji Banovići – Brčko.
Svečana vožnja upriličena je u povodu obilježavanja ove značajne godišnjice, a među putnicima ekipa portala Klix.ba zatekla je i 84-godišnjeg Zejnila Šljivića iz Tuzle, učesnika brojnih radnih akcija na prostoru bivše Jugoslavije.
Sa suzama u očima se prisjeća davnih vremena u kojima je, kako nam je kazao, bio posebno sretan.
“U tom periodu kada sam čuo koliko još omladinaca učestvuje u izgradnji pruge volja i želja za ulaganjem ličnog truda je bila još prisutnija. Rad i pjesma su bili konstantno prisutni, ali nama je najveća želja bila da se posao što prije završi kako bi na kraju pruga bila puštena u upotrebu. Bratstvo i jedinstvo krasilo je te dane, a na samom kraju bilo nam se veoma teško rastati”, priča nam ovaj 87-godišnjak.
Lopate, krampe i kolica glavni saveznici
Živi svjedok ovog vremena je i Jovan Stefanović. U izgradnji pruge učestvovao je sa nepunih 17 godina. Lopate, krampe i kolica bili su glavni saveznici svih omladinaca koji su prugu izgradili za šest mjeseci i sedam dana.
“U to vrijeme bilo je vrlo mladih i neiskusnih osoba. Teško je bilo, a naša parola koja se svakodnevno mogla čuti glasila je: ‘Mi gradimo prugu, pruga gradi nas’. Norma se morala ispuniti jer je obećanje dato da će pruga biti izgrađena do 29. novembra 1946. godine”, prisjetio se Stefanović.
Uslovi za rad bili su daleko od idealnih, a kako se prisjeća naš sagovornik, žuljevi na rukama nisu bile prepreka u obavljanju posla.
“Krvavih ruku i stopala se radilo, jer nam je inspiraciju predstavljala obnova zemlje, jer tada je negdje oko 820 hiljada kuća bilo srušeno”, nastavlja on.
Radom postali ljudi
Na obilježavanje godišnjice izgradnje pruge Brčko-Banovići iz Beograda je stigao i 87-godišnji Vaso Mićanović. Ističe da se iz tog perioda dobro sjeća svega. Radilo se, kaže nam, u tri smjene.
“Starinske lampe pomagale su nam prilikom noćnog rada. Entuzijazam je prevladavao u svima nama. Radilo se i zbog drugarstva, a moje gotovo cijelo odjeljenje došlo je na ovu radnu akciju. Prilikom rada razvijali su se drugarstvo i smisao za društvenost. Jednostavno, postali smo ljudi”, dodao je on.
Obilježavanje 70 godina od izgradnje pruge Brčko-Banovići počelo je 4. novembra u Banovićima, zajedničkom izložbom Arhiva i Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK sa dokumentima o izgradnji pruge.
Prema riječima člana Organizacionog odbora i predsjednika SABNOR-a TK Zlatka Dukića, zaboravu se ne smiju prepustiti oni koji su u rekordnom roku napravili 92 kilometra pruge.
“Radili su sa neuporedivo manje mehanizacije od onoga što danas postoji, ali i sa radnim elanom i moralom koji je podrazumijevao da se trasa pruge ‘jede’ i da se završi prije roka. Upravo zbog toga nastojimo da ovaj događaj ne prepustimo zaboravu i da se sjetimo vremena kad je nemoguće pretvarano u moguće te da mladima pokažemo da se nekad moglo ono što njima danas nije blisko, prihvatljivo i moguće, jer su tako vaspitani”, izjavio je Dukić.
Dukić je podsjetio da su za 18 dana geometri i inžinjeri od Brčkog do Banovića trasirali put, a 1. maja su zvanično počeli radovi na izgradnji pruge.
“Prvi voz sa ugljem iz Banovića je došao 6. novembra uvečer, a dan kasnije je produžio za Beograd sa 12 vagona uglja, koji su sa pšenicom vraćeni u Bosnu”, dodao je Dukić.
Izgradnjom pruge Brčko-Banovići tadašnji omladinci su nemoguće pretvorili u moguće te dokazali da se vrijednim rukama apsolutno sve može postići.
(Piše: Armin Kendić/Klix.ba)
