Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da su se kvalitetni fiskalni zakoni mogli pripremiti za dvije godine, te da nikako nije bilo potrebe da se osam godina razvlači ovaj važan proces
Vlada Federacije BiH jučer je donijela odluku da neće oporezivati jednokratnu pomoć radnicima, ukoliko se poslodavci odluče da određeni iznos uplate svom radniku do 31. decembra ove godine.
“To je stvar poslodavca i to je njihova dobra volja. Mogu isplatiti 1.080 KM, 100 KM ili 50 KM. Ne stvaramo nikome obavezu, već ostavljamo mogućnost poslodavcima da lakše prebrodimo ovu situaciju”, kazala je ministrica finansija FBiH Jelka Milićević.
Udruženje poslodavaca Federacije BiH obratilo se prije nekoliko dana pismom Vladi Federacije BiH u kojem traže konsultacije u vezi sa pomenutom Uredbom. Istakli su da su za njeno donošenje saznali iz medija, iako su za donošenje ovakve vrste odluka obavezne konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem za teritoriju Federacije BiH. Smatraju da donošenje Uredbe nije sporno samo iz formalno-pravnih, nego i suštinskih razloga.
Umjesto reformama Vlada se okrenula prikupljanju nameta
Iz UPFBiH naglašavaju da Uredbu smatraju lošim prijedlogom i jeftinim predizbornim potezom kojim Vlada FBiH želi prikupiti jeftine političke poene uoči izbora.
“Vlada FBiH treba stvoriti uslove za povećanje svih plaća, donošenjem novih zakona o doprinosima i o porezu na dohodak FBiH po hitnoj proceduri, čime bi se kroz smanjenje poreza i doprinosa povećale plaće svim radnicima, što bi bilo trajno sistemsko rješenje, a ne jednokratna pomoć koja je upitna sa više aspekata”, poručili su iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Kada je riječ o doprinosima, treba naglasiti da aktuelna Vlada na čelu sa premijerom Novalićem za osam godina mandata nije bila u stanju predložiti set zakona kojima bi istinski rasteretila privredu, te shodno tome stimulisala i veću potrošnju kroz rast plata radnika. Privrednici u Federaciji BiH godinama traže od Vlade da smanji stopu doprinosa, jer je ona u ovom momentu prevelika. Naime, da bi poslodavac radniku isplatio platu u iznosu od 1.000 KM, on ukupno na taj iznos mora izdvojiti još 700 KM koje će uplatiti državi po raznim osnovama. Nisu samo privrednici ti koji su tražili smanjenje doprinosa, već za rasterećenje privrede u ovom entitetu se zalažu i svi ekonomisti. No, uzalud, Vlada je za osam godina mandata samo slagala enormne prihode, a premijer se u javnosti hvalio rekordnim budžetima.
“Bitno je naglasiti da Vlada Federacije BiH ima neispunjena obećanja po pitanju zbirne stope doprinosa koja je trebala ići na nekih 30 posto. Ono što je problematično jeste da su krajem prošle godine pokušali da izmjene date zakone, ali se to kontraverzno radilo da se išlo na to da se porez na dohodak podigne na 13 posto što je sporno u kontekstu aktuelne krize”, ističe za Buku ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Ekonomista podvlači kako su se kvalitetni fiskalni zakoni mogli pripremiti u roku od dvije godine, te da nikako nije bilo potrebe da se osam godina razvlači ovaj važan proces.
Hajdučki serviran prijedlog
“Problematično je što, kako vrijeme prolazi, kako se pojavljuju nove okolnosti u ekonomiji, mijenjaju se i određene karakteristike nacrta ovih zakona i to je najveći problem. Mi ne možemo sada imati neka rješenja koja su ranije predlagana, jer prijedlog koji je skrojen 2015. godine je postao potpuno irelevantan za 2020. godinu kada se pojavljuje pandemija ili 2022. kada imate globalnu inflaciju. To je problem kod Vladinog tempiranja i onda na kraju, vrlo neobično, umjesto da očekujete, da kroz osam godina dobijete više informacija, širu raspravu, više analitike o procjeni efekata zakona, vi ništa ne dobijete, već dobijete šturo novi prijedlog zakona uz minimalno javne rasprave koji ostaje nedorečen. Zbog toga je i povučen iz procedure krajem prošle godine jer se tada pojavio bukvalno hajdučki”, pojašnjava naš sagovornik.
U tom, “hajdučki serviranom prijedlogu Vlade”, navodi Čavalić, došlo je do povećanja poreza za freelancere, ali se istovremeno nije riješilo pitanje namjene tih sredstava.
“Konkretno, iako im se povećao porez, freelanceri bi i dalje ostali bez zdravstvenog osiguranja. Kada smo pitali Vladu zašto to nije uradila, odgovor je bio “da će se to raditi u hodu”. Ovo sve je vrlo čudno i neodgovorno, jer imali ste osam godina, a ovo je kao da ste jučer počeli raditi s ovim zakonima. Skeptičan sam hoće li proći ti zakoni. Poslodavci su prošli put naveli da su prihvatili prijedloge samo zato što nema ništa drugo na stolu, u smislu kao bolje išta nego ništa. Zbog toga strahujem da sada, u jeku izborne godine, ne dobijemo opet neko iz vedra neba rješenje, bez ikakve analitike”, govori Čavalić.
Savjetuje Vladi kako se sada ne treba tražiti neutralan fiskalni efekat, “što se propovjeda zadnjih osam godina”.
“Sada ne treba neutralni fiskalni efekat, sad nam treba pozitivni fiskalni efekat, ali za privredu. Što znači zakonska rješenja koja će stimulisati poslodavce da daju više plate i koja će za to nagraditi poslodavce i radnike u smislu da se manje uzme od privrede, a ne neutralna ili čak negativna po privredu, kao što je bilo prošlo rješenje” smatra on.
Konstatuje kako su najbolje mjere one koje sada rade zemlje regiona i svijeta, a to su rasterećenje privrede i rasterećenje građanstva.
Prihodi rastu a vlast trlja ruke
“To je nešto što sada Njemačka posebno fokusira. Šta to znači? To je smanjivanje bilo kakvih parafiskalnih i drugih nameta sa ciljem očuvanja životnog standarda građana, odnosno očuvanja privrede. To su univerzalna rješenja, pogotovo za Bosnu i Hercegovinu koja nema instrumente monetarne politike i ne može praviti neke pakete podrške. Zbog toga je onaj prijedlog privremenog ukidanja akciza na gorivo zaista bio školski model ekonomske politike i nešto što je potrebno u ovom trenutku”, jasan je Čavalić.
Jedan od najboljih pokazatelja kolika su poskupljenja bila prethodnih mjeseci jeste upravo i podatak koji je prije tri dana saopćila Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
“Prihodi od indirektnih poreza za šest mjeseci 2022. godine iznosili su 4 milijarde i 703 miliona KM i veći su za 848 miliona KM ili 22,01% u odnosu na isti period 2021. godine kada su iznosili 3 milijarde i 855 miliona KM”, saopćeno je danas iz UIOBiH.
Dakle, na osnovu raznih poreza, država je u prvih pola godine prikupila mnogo više nego što bi izgubila da je na šest mjeseci suspendovala naplatu akciza na gorivo. Da se ova mjera primijenila kada je bila i predložena, tada bi se, prema tvrdnjama ekonomista, zaustavio rast cijena drugih proizvoda, čije kreiranje ovisi o cijenama goriva.
No, zahvaljujući sebičnosti i nerazumijevanju delegata SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH, ova mjera je zaustavljena.
Buka
