Mogu li sa kreditima vezanim za euribor nastati problemi slični kao sa famoznim kreditima indeksiranim u švicarskim francima?
Bankarski ombudsman FBiH prije izvjesnog vremena upozorio je na potencijalne probleme koji se mogu pojaviti sa kreditima koji imaju klauzulu promjenljivosti kamatne stope u skladu sa kretanjem referentne vrijednosti međubankarske kamatne stope Euribor.
Na isto je upozorio i Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, gostujući na TV1, kada je kazao da institucija kojoj je na čelu pokušava predvidjeti koji su to potencijalni problemi koji se mogu desiti.
– To je iz razloga jer sad imamo ponude za namjenske kredite preko 10 godina što teoretski nije utemeljeno. Agencija će brzo reagovati vezano za to. Euribor je historijski na najnižem nivou zato što Evropska centralna banka dijelom ekonomski rast bazira na finansijskoj monetarnoj politici, odnosno upumpavanju eura u sistem, što dovodi do pojeftinjenja novca. Većina tih kredita koji su plasirani su vezani za euribor i banke te svoje troškove ugrađuju u tu maržu koja je euribor. Šta se može desiti teško je predvidjeti. Historijski je teško predviđati bilo šta. I situacija u Evropi je ista – evropski bankari imaju slične probleme kao i mi, konstatirao je Mahmuzić.
Većina banaka u BiH u posljednje vrijeme nudi kreditne proizvoda sa nižim kamatnim stopama od onih koji su plasirani u proteklom periodu, sa dužim rokovima otplate i većim iznosima nenamjenskih kredita.
Riječ je o kreditima sa inicijalno ugovorenom niskom kamatnom stopom, koja se sastoji od fiksnog dijela (marže) banke i promjenljivog dijela koji je najčešće Euribor, a koji se već odavno zbog intervencionističkih mjera ECB kreće na nivou oko nule.
Budući da su očekivanja da će Euribor, nakon što je dostigao svoje donje granične vrijednosti, u nekom periodu početi rasti, mogu se dogoditi rast kamatnih stopa na kredite i povećanje rata klijenata.
Nakon posljednje sesije Upravnog odbora Evropske centralne banke očekivati je da ubrizgavanje novca u obimu u kujem se to danas čini broji svoje posljednje mjesece, s obzirom da je inflacijski cilj koji je postavljen (blizu 2 posto) već dostignut.
Ipak, dok su u slučaju “švicaraca” oscilacije kursa mnogo veće zbog njegove izražene volatilnosti i uloge sigurnog utočišta u turbulentna vremena, nego što je to u slučaju kretanja vrijednosti euribora.
Koliko će trebati vremena da se Euribor vrati na nivo od recimo 2- 2,5%, na kojem je prije nekolikog godina bio, a koji bi značio osjetan rast kamatnih stopa na kredita, teško je procijeniti. I upravo je to ono što svu situaciju oko kredita vezanih za euribor čini neizvjesnom i nepredvidivom.
Nudeći kredite sa valutnom klauzulom i inicijalnim periodom fiksne kamatne stope, banke su spustile i cijenu kredita u Bosni i Hercegovini.
Tako su, na primjer, potrošački krediti sa promjenjivom stopom i 1-5 godina inicijalnog perioda fiksne kamatne stope svojevremeno imali prosječnu kamatu od 8,5 posto, da bi ona u maju ove godine iznosila 7,3 posto.
Potrošački krediti sa promjenjivom stopom i incijalnim periodom fiksne kamatne stope do jedne godine imaju prosječnu kamatu od 4,38 posto.
Do samo prije dvije godine, prosječna kamata na ovakve kredite je iznosila 5,6 posto.
Kod stambenih kredita sa promjenjivom stopom i jednom do pet godina inicijalnog perioda fiksne kamatne stope pad je još izraženiji. Kamatne stope, koje su nekada dostizale do 8,3 posto, u međuvremenu su prepolovljene, i u maju ove godine iznosile su 4,0 posto.
I pokušaji da se postojeći krediti “refinansiraju” novim kreditima na duži rok i otplate nižom, ali promjenljivom kamatnom stopom, mogu biti rizični.
Kako je bankarski omdusman upozorio, treba znati da se visina kamatne stope može promijeniti u toku otplate kredita, te će onda i mjesečni anuitet biti veći od inicijalno ugovorenog. Također, ugovaranjem dužeg roka otplate s ciljem smanjenja anuiteta povećava se iznos kamate koji se plaća banci, a ujedno je i veća mogućnost promjene (rasta) kamatne stope.
Ukupni krediti u Bosni i Hercegovini u maju ove godine iznosili su 17,7 mlrd KM, od čega ih je 10,2 mlrd. KM ili 58,2 posto s valutnom klauzulom.
Najveći dio kredita sa valutnom klauzlom je vezanih za euro oko 5,4 mlrd KM i svi se odnose na stanovništvo.
Krediti vezani za švicarski franak su u vrijednosti 123,3 miliona KM, od čega na stanovništvo otpada 115,2 miliona KM. Nekada je učešće “švicaraca” bilo mnogo veće, recimo u 2008. godini su iznosili 855,2 mil. KM, ali je vremenom njihov udio smanjivan. Kredita vezanih za ostale valute ima u simboličnom iznosu od 0,6 mil. KM.
Preduzeća su kreditima vezanim za euro ukupno zadužena za 4,0 mlrd. KM.
Krediti stanovništvu ukupno iznose 8,33 mlrd KM, od čega je najveći udio potrošačkih nenamjenskih kredita 6,26 mlrd KM.
B. SIMIĆ
Indikator
