BiHPolitika

Javni dug Federacije 30% BDP, a RS-a…

Javni dug je jedna od najznačajnijih makrovarijabli, pored stope nezaposlenosti, inflacije, salda tekućeg računa i BDP-a (stope rasta i per capita). Ako država duguje rezidentima govorimo o unutrašnjem dugu. Dug prema stranicima je spoljni dug. Zbir spoljnog i unutrašnjeg duga daje ukupni dug

Odnos između javnog duga i BDP-a je mjera zaduženosti javnog sektora. Metodologija određivanja sadržaja javnog duga može varirati od zemlje do zemlje, ali ipak se udjel javnog duga u BDP-u koristi za upoređivanje stepena zaduženosti država. U svrhu kreiranja EU, određeni su tzv. kriteriji konvergencije među kojima je i javni dug do 60% BDP-a (Sporazum o EU, Maastricht, 1992. godine).

Kao i ogromna većina brojki u ekonomiji i ovo je “granica” koja ne određuje zdravu ili bolesnu ekonomiju sa  aspekta javnog duga, ali ipak je neka vrsta granice.

Ovaj tekst je posvećen javnom dugu bh. entiteta, a ne države Bosne i  Hercegovine.

Ukupni dug Republike Srpske je zbir budžetskog duga (Republika Srpska) i dugova opština, javnih preduzeća, fondova socijalne zaštite i Investiciono-Razvojne banke Republike Srpske.

Kao elementi ukupnog duga Federacije Bosne i Hercegovine se pored gore pobrojanih navode i “dug ostalih korisnika” kao i dugovi kantona. Dug fondova socijalne zaštite se u informaciji o javnom dugu Federacije Bosne i Hercegovine eksplicitno ne pominje.

Predstavljene strukture javnog duga vrlo su grube i neprecizne, a navodimo ih samo da se stekne predstava o sadržaju javnih dugova entiteta i mogućnosti njihovog poređenja.

Razlika između javnog duga Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine je ogromna uprkos značajnom padu srpskog javnog duga od 2015. godine. Ona je skoro 20 procentnih poena. RS duguje oko 50% BDP-a, a Federacija BiH oko 30% BDP-a. 

Velika razlika u zaduženosti dviju društveno-političkih zajednica unutar iste države, sa istim indirektnim porezima i istom monetarnom politikom je i povod za razmišljanje o uzroku ove razlike. Različita privredna struktura, različiti ekonomski modeli ili nešto treće?

U pogledu javnog duga između entiteta postoji još jedna bitna razlika, a  tiče se učestalosti informisanja javnosti o javnom  dugu. Banke koje su  kupile emisije javnog duga entiteta imaju informaciju  o  veličini svojih potraživanja prema entitetima na dnevnom, odnosno na mjesečnom nivou.  Republika Srpska godišnje objavljuje “Informaciju, o javnom dugu”. 

A Federacija Bosne i Hercegovine i kvartalno i godišnje. Učestalije publikovanje informacija  o javnom dugu povećava transparentnost i odgovornost  u trošenju  javnih sredstava. Ovo je jedan lijep primjer  otvorenog poslovanja na koji bi se Republika  Srpska trebala ugledati, jer joj može pomoći da brže smanji javni dug  ili da ga barem drži pod kontrolom, a da uzajmljena sredstva koristi efikasnije, piše Bife.ba.

Od boljeg uvijek treba učiti , a u pogledu upravljanja javnim dugom, sa aspekta  njegove visine, ali i učestalosti publikovanja podataka Federacija Bosne i Hercegovine  može poslužiti  kao uzor Srpskoj.

Posljednji javni podatak o visini javnog  duga u Srpskoj je za 2017.godinu, a za Federaciju Bosne i  Hercegovine za 2018.godinu.  Po ovim podacima Srpska duguje 4,96 miljardi KM , a Federacija Bosne i  Hercegovine 5,4 milijarde KM. To je izuzetno mala razlika u visini ukupnog duga između entiteta koji imaju omjer BDP-a  2:1 u  korist  Federacije  Bosne i  Hercegovine.

Prvi korak ka izgradnji bolje  strategije upravljanja javnim dugom u Srpskoj bi trebalo biti kvartalno,  a  možda čak  i mjesečno publikovanje podataka o javnom dugu kao i  proučavanje ekonomskog modela Federacije Bosne i Hercegovine.

U recesiji (koja  dolazi) za zemlje poput BiH vjerovatnoća stradanja je proporcionalna visini javnog duga.

(Capital.ba) 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close