PolitikaRegion

Javni dug BiH među najmanjima na Balkanu

U Ministarstvu finansija i trezora BiH ističu da je potrebno nova zaduživanja usmjeriti u proizvodne projekte koji bi potaknuli ekonomski rast.Ukupna zaduženost svih nivoa vlasti u BiH je krajem 2015. iznosila 11,93 milijarde KM….

Od toga se na vanjski dug, odnosno dugovanja stranim kreditorima, odnosi iznos od 8,40 milijardi KM a na unutrašnji dug i obaveze poput stare devizne štednje, obveznica, trezorskih zapisa i ostalih instrumenata odnosi 3,52 milijarde KM.

Uprkos iznosu javnog duga koji za bh. uslove izgleda ogroman, BiH je u poređenju sa zemljama regije nisko zadužena zemlje. Odnos javnog duga i BDP je na nivou od 42,18 posto čime je od naše zemlje jedino Makedonija manje zadužena. Ova činjenica ipak ne treba da zavara, jer se mogućnost vraćanja duga stiče ekonomskim rastom, a ne povoljnim statističkim podacima.

Vraćanje duga

Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista SWOT, rekao je da javni dug može biti i visok, ali da nema problema u njegovom vraćanju, što je potpuno normalna stvar.

– Primjera radi, SAD i Njemačka imaju ogroman javni dug, ali nemaju problem u vraćanju tog duga. Ako gledamo nominalno, javni dug BiH nije velik, ali problem je za naše uslove u velikom omjeru odnosa javnog duga BiH i BDP-a – rekao je Duduković.

Prema njegovim riječima, sam po sebi javni dug nije nekakvo mjerilo je li zemlja u problemu ili nije u problemu. U dokumentu Informacija o stanju javne zaduženosti BiH, ističe se i da omjer javnog duga i vrijednost izvoza u 2015. je na nivou od 85 posto. Ovaj podatak je alarmantan posebno imajući u vidu činjenicu da izvoz firmi uz doznake dijaspore predstavlja dva ključna izvora novca za BiH.

Duduković ističe da Slovenija i Hrvatska imaju veći javni dug od BiH, ali su od tog novca izgradili javnu infrastrukturu.

Sa stavovima Dudukovića se ne slažu iz hrvatskog ekonomskog Udruženja Lipa koji u svom istraživanju ističu da čak i da Hrvatska može vraćati svoj dug, prešla je prag nakon kojeg visok javni dug negativno djeluje na ekonomski rast.

dugovanja Balkan

Pametno zaduživanje

U slučaju BiH i njenog vanjskog duga, ključni rizici se odnose na mogućnost rasta kamatnih stopa te promjenu kurseva valuta. U ukupnoj strukturi vanjskog duga, 49,8 posto sredstava je podložno promjeni kamatnih stopa a time i većeg iznosa rate koju BiH mora otplatiti. Istovremeno, 48,8 posto duga je podložno promjenama valutnih kurseva i rastu iznosa rate.

Zbog ovih pokazatelja, Ministarstvo finansija i trezora BiH upozorava na potrebu aktivnije politike upravljanja dugom.

– Ostaje naglasak na selekciji pri budućem zaduživanju te potrebi smanjivanja učešća kredita u svrhe budžetske podrške, a povećanja učešća kredita za razvojnu i ekonomsku podršku. Nova zaduživanja trebaju biti povezana sa proizvodnim projektima, odnosno sa finansiranjem projekata koji bi doprinijeli ubrzanju reformi, kao osnove za dalji privredni rast – zaključuje se u izvještaju Ministarstva.

Pregled odnosa javnog duga i BDP-a zemalja Zapadnog Balkana za 2015. (%)

Makedonija 38,59

BiH 42,18

Crna Gora 66,41

Albanija 71,89

Srbija 77,43

Slovenija 83,27

Hrvatska 87,69

Negativni efekti duga

– Veoma visok javni dug navodi ekonomske aktere na negativna očekivanja i odustajanje od ulaganja. Drugo, vlada koja se stalno zadužuje “ulijeni“ finansijske institucije koje kupovinom obveznica i trezorskih zapisa ostvare dobit, bez da finansiraju rizičnije projekte u privatnom sektoru. Treće, Hrvatska plaća visoke stope na izdane obveznice – pojašnjavaju u Udruženju Lipa iz Hrvatske.

Izvor: www.faktor.ba

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close