IZBOR ČLANOVA UREDA ZA RAZMATRANJE ŽALBI: Komisija odbila pet prijava o nezakonitostima
Komisija za izbor članova Ureda za razmatranje žalbi primila je najmanje pet anonimnih prijava o neregularnosti izbora. Sve su odbijene. Ured za razmatranje žalbi odbio komisiji dati tražene informacije o nacionalnoj pripadnosti kandidata.
Piše: Branka Mrkić-Radević
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH imenovao je nove članove Ureda za razmatranje žalbi u Sarajevu. Prijedlog imenovanja na dnevnom redu Doma naroda trebao bi se naći 26. novembra.
Privremena zajednička komisija za imenovanje članova URŽ-a, kojom predsjedava Adil Osmanović predložila je, a Parlament usvojio imenovanje novih članova. Tri člana iz reda stručnjaka upravnog prava: Sinišu Tešanovića, Marka Kolobarića i Adina Kondžića. Iz reda stručnjaka u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, saobraćaja i strateškog poslovnog upravljanja, imenovani su Nikolina Selak, Sanela Salihović i Jelena Račić.
Izbor novih/starih članova pratio je značajan broj pristiglih pritužbi. Iako su sve bile anonimne, u njima su navedene vrlo konkretne primjedbe, i poslane na adrese članova komisije i nekih poslanika.
Prijedlog kandidata usvojen je u Predstavničkom domu 14. oktobra, a još 1. septembra uveliko se pričalo o tome ko su članovi koji će biti izabrani, bez obzira što se na konkurs prijavio 31 kandidat:
– U kuloarima i na hodnicima PSBiH naveliko se priča da će Nikolina Silak biti vaš prijedlog – navedeno je u anonimnoj prijavi poslanoj još 1. septembra, mjesec i po prije nego što će Komisija u Parlemantu predložiti nove članove, među njima i Nikolinu Silak. Iako anonimne prijeve mogu biti sredstvo manipulacije, u ovom slučaju navodi su se pokazali istiniti – Nikolina Silak zaista jeste izbor komisije.
Ukoliko se njeno imenovanje potvrdi, bit će joj to treći mandat u Uredu za razmatranje žalbi, što je u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama, član 93, prema kojem mandat člana traje pet godina, sa mogućnošću samo jednog reimenovanja. Nikolina Silak prvi put je za članicu imenovana 2006, zatim 2014. i ponovo je prijedlog komisije:
– Ukoliko Nikolina Silak bude vaš prijedlog za imenovanje, svojim radnjama dovest ćete u zabludu poslanike u Predstavničkom domu PS BiH i delegate u Domu naroda PS BiH, što bi predstavljalo krivično djelo zloupotreba položaja i ovlasti – navodi se u prijavi.
Iako je anonimni pošiljalac najavio da će pravdu tražiti pred nadležnim sudom i tužilaštvom, članove komisije to nije pretjerano uznemirilo.
Predsjedavajući i članica komisije Adil Osmanović i Snježana Novaković–Bursać tvrde kako je cijeli postupak transparentan i kako je izbor Silakove sasvim regularan. I to zbog toga što je u prvom mandatu ona izabrana po tada važećem Zakonu o javnim nabavkama koji nije ograničavao broj mandata, a već u narednom mandatu po Zakonu o javnim nabavkama koji je donesen 2014. i prema kojem je dozvoljen samo jedan reizbor.
To tumačenje dobili su od sekretara domova naroda u Parlamentu BiH, koji su pregledali pristiglu dokumentaciju.
Dakle, pojednostavljeno: stari zakon – stari mandat koji se ne računa. Novi zakon: novi mandat.
– Novi zakon stupio je na snagu u maju 2014. i od tada se njoj počinju brojati mandati – kaže Osmanović za Žurnal.
Isti stav ima i članica komisije Snježana Novaković-Bursać, predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu, koja kaže da je Nikolina Silak činjenicu o trećem mandatu navela i u svojoj prijavi. U isto vrijeme, Novaković -Bursać kaže kako komisija nema ta ovlaštenja da u Parlamentu raspravlja o pristiglim prijavama, te da je to razlog što one nisu ni problematizirane prilikom glasanja u Predstavničkom domu. Uostalom:
– Koju pravnu snagu ima anonimna prijava? – pita Novaković-Bursać.
Osim ove, komisiji su stigle još najmanje četiri prijave. Odnosile su se na nacionalnu pripadnost kandidata. Nijedna od njih nije bila validna da bi zaustavila konkursnu proceduru – stav je komisije.
Prema Zakonu o javnim nabavkama, Ured za žalbe ima sedam članova, od čega po dva iz reda konstitutivnih naroda i jedan iz reda Ostalih. U anonimnim prijavama navedeno je da su se pojedini kandidati različito izjašnjavali prilikom prijave za člana Ureda, odnosno prilikom prijave na radno mjesto u nekoj od institucija.
Komisija je zbog toga od institucija gdje su prijavljeni kandidati zaposleni zatražila informaciju o njihovoj nacionalnoj pripadnosti. Za većinu izabranih članova institucije nisu željele dostaviti podatak, ali komisija je unatoč tome ipak odlučila da budu imenovani.
Da ironija bude veća, upravo Ured za razmatranje žalbi nije želio dostaviti podatke o nacionalnom izjašnjavanju, s obzirom da je većina izabranih kandidata član Ureda. Obrazložili su to zaštitom ličnih podataka.
Komisija je, ipak, i nakon toga ostala pri imenovanju ovih kandidata.
Na raspravi koja se vodila u Parlamentu nisu se spominjale pristigle prijave. Novaković-Bursać kaže da je to zbog toga što plenum nije mjesto gdje se te stvari mogu rješavati, te da to nije ni mandat komisije.
Sam konkurs na raspravi je problematizirala i poslanica Naše stranke Mirjana Marinković-Lepić, smatrajući da je nezakonit za članove iz reda stručnjaka upravnog prava. Nije dobila odgovor na svoje primjedbe.
Ured za razmatranje žalbi u Sarajevu, prema zakonu o javnim nabavkama, odlučuje o žalbama za vrijednost nabavke u iznosu većem od 800 hiljada KM.
Imenovanje članova dešava se paralelno sa trakavicom oko imenovanja novog direktora Agencije za javne nabavke.
Agencija i Ured dvije su institucije od kardinalne važnosti za transparentan i zakonit proces javnih nabavki. U BiH su, također, i izuzetan politički plijen jer je jasno da onaj ko ima kontrolu nad njima kontroliše i tokove novca. U BiH se godišnje za javne nabavke potroši oko tri milijarde KM. Procjene NVO sektora su da se, u prosjeku, ukrade milijarda.
(zurnal.info)
