Januarski neradni dani u RS-u štete cjelokupnoj privredi u BiH

Bosanskohercegovački enitet Republika Srpska (RS), prema broju neradnih dana tokom januara, spada u rekordere, ne samo u regiji, nego i u Evropi. Kada se zbroji praznovanje Nove godine, pravoslavnog Božića, Dana RS, pravoslavne Nove godine, zakonsko …

…  pravo za pravoslavne vjernike na dvodnevni izostanak s posla zbog proslava krsnih slava, nije čudo što se prvi mjesec u godini u ovom bh. entitetu naziva “svetim januarom”.

Stanovnici Republike Srpske ove godine u januaru praznuju 13 dana, koliko se u nekim zemljama praznuje tokom cijele godine.

U kalendar neradnih dana uvedeni su i svi vjerski praznici Srpske pravoslavne crkve.

Praksa prema kojoj je vjerskim praznicima u RS dodijeljen status državnih praznika legalizovana je još 1992. godine kada je na inicijativu Radovana Karadžića, tadašnjeg predsjednika RS kojem danas Haški tribunal sudi za genocid i druge teške zločine, skupština bosanskih Srba donijela Zakon o slavama i svetkovinama.

Predstavnici probosanskih stranaka u Narodnoj skupštini Republike Srpske vodili su više od tri godine pravnu bitku kako bi došlo do usvajanja novog zakona o praznicima RS, kojim bi se razdvojili vjerski od entitetskih praznika, a time i ispoštovalo ustavno načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda u RS.

Zakon o praznicima RS na snagu je stupio 2007. godine, ali u proteklih pet godina ništa se značajno nije promijenilo

Praznici koji se slave na teritoriji BiH su Nova godina (1. i 2. januar), odnosno Praznik rada (1. i 2. maj). Treći praznik koji se slavi u cijeloj državi je 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom.

U RS-u, pored zajedničkih praznika, neradnim danom se obilježavaju i 9. januar (Dan RS-a) i 21. novembar – dan kada je potpisan Dejtonski sporazum i uspostavljen mir u BiH. U Federaciji su ta dva dana obični radni dani.

Slična je situacija je i u Federaciji BiH. Prema Zakonu o praznicima Federacije BiH, dok se u RS redovno radi, u Federaciji se praznuje 1. mart kao Dan nezavisnosti BiH i 25. novembar kao Dan državnosti BiH. I kod ovih datuma nema saglasnosti sva tri konstitutivna naroda, jer se slavi u Federaciji, dok se u RS-u tada radi kao i svakog drugog dana.

Izvještaji Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Poreske uprave RS, iz godine u godinu, u januaru bilježe znatan pad priliva sredstava upravo zbog velikog broja neradnih dana u RS-u.

Predsjednik privredne komore RS-a Borko Đurić komentarišući stanje u privredi ovog bh. entiteta, postavio je pitanje i da li u RS-u treba biti praznika koliko ih ima sada.

“Smatram da svi praznici ne bi trebali radnicima biti plaćeni, da svaki dan plaćenog praznika po radniku dnevno iznosi 60 konvertibilnih maraka i nosi sa sobom opterećenje od deset miliona konvertibilnih maraka dnevno za privredu”, naveo je Đurić.

On se založio za pristupanje izmjenama Zakona o radu RS-a, kojima bi ova oblast bila regulisana.

Ekonomski analitičar Damir Miljević ističe da je jedan od stalnih problema s kojima se privreda u RS, ali i u cijeloj BiH susreće, osim visokih fiskalnih stopa i prevelik broj prazničnih dana.

„Mi smo prvi u Evropi po broju prazničnih dana, što onih koji se obilježavaju kao entitetski, državni, a potom i vjerski. Sve to se neminovno odražava na konkurentnost naše privrede, ali kako je malo vjerovatno da će se postići dogovor oko zakona o praznicima na nivou BiH, malo je vjerovatno da možemo očekivati neke promjene na bolje“, istakao je Miljević.

Ideju predsjednika Privredne komore RS-a o neplaćanju radnika u praznične dane nazvao je „ortodoksnom glupošću“.

“Ne određuju radnici kalendar praznika i ne znam gdje je to u svijetu na takav način regulisano”, kazao je Miljević.

Vlada RS nastavlja s praksom da svojim uredbama i dalje vjerske praznike srpskog naroda pretvara u zvanične praznike RS-a.

Najveću štetu od toga imaju privatni poduzetnici koji, bez obzira na nacionalnu pripadnost i vjerska uvjerenja, moraju poštivati odluke Vlade, jer u protivnom bivaju suočeni s visokim novčanim kaznama zbog rada u dane praznika.