Izvoz iz BiH u Hrvatsku u godinu dana potonuo 36%

Godinu dana nakon službenog ulaska Hrvatske u EU, BiH bilježi ogroman pad izvoza, ali i uvoza iz susjedne zemlje. Ipak, u ovom razdoblju domaća proizvodnja je dobrim dijelom uspjela pronaći druga tržišta za robu koju je ranije plasirala u Hrvatsku.
Ovo je generalna ocjena stanja vidljiva iz vanjskotrgovinskih podataka nakon prvih 12 mjeseci novih trgovinskih odnosa, koji su nastupili prilikom ulaska Hrvatske u EU. Preciznije govoreći, u ovom vremenu izvoz BiH u Hrvatsku se srozao za čak 36,02 posto, dok je uvoz pao za 9,25 posto. U novcu to znači da je u Hrvatsku u ovom razdoblju izvezena vrijednost robe manja za oko 290 milijuna KM, dok je istodobno uvoz robe bio manji za 265 milijuna KM.
Kao što je i očekivano, najveće promjene nastupile su u agroindustrijskom sektoru, odnosno izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatsku.
Igor Gavran, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, naveo je da je zbog nemogućnosti izvoza u EU, samo kod tarifne oznake – mlijeko i vrhnje izvoz u Hrvatsku smanjen u vrijednosti od 30 milijuna KM. Ulaskom Hrvatske u EU nije samo smanjen izvoz iz BiH u ovu zemlju, paralelno su smanjene i vrijednosti uvoza iz Hrvatske, onih proizvoda koji su izgubili bescarinski status, a među njima je ponovno najindikativniji izvoz mlijeka, čija je vrijednost uvoza bila manja za oko 15,3 milijuna KM, kaže Gavran.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske, rekao je da su proizvođači mlijeka nakon gubitka hrvatskog pronašli nova tržišta, ali je plasman u te zemlje deleko skuplji. Mi sada izvozimo u Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju. Međutim, izvoz na ova tržišta zbog transportnih troškova je vrlo skup i ne može unaprijediti domaću mljekarsku proizvodnju, kaže Usorac.
Ipak, izmjene trgovinskih odnosa između dvije zemlje su, prema Gavranovim riječima, donijele i pozitivne promjene po BiH.Naime, s obzirom na to da istodobno nije došlo do smanjenja potrošnje relevantnih proizvoda na tržištu BiH, te da je najveći dio ovog smanjenog uvoza supstituiran povećanjem tržišnog udjela domaćih proizvoda, time je anuliran značajan dio izgubljenog izvoza, objasnio je Gavran.
On ocjenjuje da bi se neke pozitivne posljedice po BiH mogle odraziti tijek u idućem razdoblju i dodaje kako pri tom ponajprije misli na to da će doći do veće zastupljenosti domaćih proizvoda na bosansko-hercegovačkom tržištu, ali i pronalaska novih tržišta u zemljama potpisnicama CEFTA-e.

SEEbiz

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close