Bosanskohercegovačka vlada nema jasnu viziju za informacijske tehnologije, a takođe je loša u upotrebi naprednih tehnologija, pokazuje najnoviji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma, izvještava Indikator.ba.
Svjetski ekonomski forum (WEF) objavio svoj godišnji izvještaj o korištenju novih informacijskih tehnologija za ekonomsku upotrebu. U njemu je države ocijenio tzv. indeksom mrežne spremnosti (Network Readiness Index ali NRI), koji predstavlja “sposobnost države da ubire plodove novih tehnologija i iskoristi mogućnosti koje donosi digitalna revolucija.” Indeks se sastoji od četiri glavne kategorije (okruženje, spremnost, upotreba i uticaj), 10 podkategorija i 53 pokazatelja, na osnovu odgovora više od 14.000 poslovnih lidera iz 139 zemalja širom svijeta.
Povratak na listu
Bosna i Hercegovina je na ovoj ljestvici zauzela 97. mjesto među 139 zemalja.
U prošloj godini nismo rangirani, a 2014. godine zauzimali smo 68. mjesto.
Najbolje je naša zemlja prošla u kategoriji spremnosti, gdje smo na 50. mjestu.
U okviru ove kategorije na 50. mjestu smo po infrastrukturi, na 32. po dostupnosti, a na 84. mjestu po znanju, odnosno vještinama.
Loše smo rangirani, na 121. mjestu, po političkom i regulatornom okruženju, gdje smo među posljednjim zamljama po broju dana potrebnih za početak biznisa (133. mjesto), broju procedura za početak biznisa (125. mjesto), kao i po kvalitetu škola za menadžment (120. mjesto). Ipak, najgori smo po Vladinim nabavkama naprednih tehnologija, na 137. mjestu od 139 država.
Loše pokazatelje BiH takođe ima i u domenu upotrebe ICT tehnologija. U sklopu ove kategorije najgori smo po vladinoj upotrebi naprednih tehnologija gdje smo gotovo na samom dnu, na 133. mjestu.
Po poslovnoj upotrebi smo na 123. mjestu, a po individualnoj uptorebi na 73. mjestu.
Kad je riječ o ekonomskom i društvenom uticaju, tu smo takođe loši (121. mjesto), a u sklopu ove kategorije najgore smo rangirani u ulozi informacijskih tehnologija u vladinoj viziji, na 136. mjestu, te upotrebi ICT-a i vladnoj efikasnosti na 137. mjestu.
Kad je riječ o znanjima, loš nam je kvalitet obrazovnog sistema, gdje smo rangirani na 135. mjestu.
Na prvim mjestima ovogodišnje rang liste su Singapur, Finska, Švedska, Norveška i SAD. Osim njih po učinku koji nove tehnologije imaju na njihove ekonomije, tu su i Švicarska i Izrael, navodi se u izvještaju.
Na dnu ljestvice su Čad, Burundi i Haiti.
Najuspješnijim zemaljama u ovoj oblasti je zajedničko da imaju dobru podršku okruženja i privatnog kapitala tako i stabilan pravni ambijent, širok i relativno jeftin pristup tehnologijama, znanje u njihovom korištenju među stanovništvom i jasnu viziju politike o širenju i korištenje novih tehnologija, koja je poduprta i aktivnim mjerama promocije.
Četiri ključna nalaza
Nakon procjene 139 zemalja na polju ICT -a, WEF je došao do četiri ključna nalaza. Prvi je da se mijenja sama priroda izuma, koji su sve digitalniji i samim tim omogućavaju nove uticajne inovacije, te su gotovo bez ikakvih troškova. Drugi zaključak je da je povećan pritisak na kompanije da stalno izmišljaju nove stvari, jer je prednost onih koji su prvi došli do nekih otkrića danas sve značajnija. Treći nalaz je iskristaliziran u posljednjih nekoliko godina, a odnosi se na to da kompanije i vlade kasne u korištenju mogućnosti brzorastuće digitalne populacije. Ova činjenica služi relativno malom broju velikih kompanija, tako da postoji puno slobodnog prostora. Posljednji nalaz ne čudi, jer WEF napominje da zakonodavstvo treba biti fleksibilnije ukoliko se želi osigurati dugoročna održivost nove digitalne ekonomije.
