Kako je BiH došla do toga da joj se vraćaju epidemije skoro pa potpuno iskorijenjenih bolesti
Kako je BiH došla do toga da joj se vraćaju epidemije skoro pa potpuno iskorijenjenih bolesti
Dio Bosne i Hercegovine pogodila je epidemija morbila, poznatijih kao ospice ili krzamak, a problem predstavlja i pojava pertusisa, znanog još i kao hripavac ili veliki kašalj. Opasna su to oboljenja koja su bila skoro pa potpuno iskorijenjena, a njihova masovnija pojava vezana je isključivo za nizak procenat imunizirane djece MRP i petovalentnom vakcinom.
Unazad nekoliko godina stručnjaci u Bosni i Hercegovini su kontinuirano upozoravali na moguću pojavu teških zaraznih bolesti zbog izuzetno niskog procenta vakcinisane djece MRP i petovalentnom vakcinom. Međutim, pojedini roditelji se nisu toliko vodili riječima struke, već isključivo antivakserskim lobijem, bez naučnog utemeljenja.
Prema naučno dokazanim činjenicama, MRP vakcina sadrži komponente protiv virusnih oboljenja morbila, parotitisa i rubeole. Svaka komponenta vakcine je pripremljena tako da ne izaziva infekciju, već odbrambenu reakciju djetetovog organizma.
S druge strane, petovalentna vakcina u sebi zapravo sadrži pet vakcina koje štite od difterije, tetanusa, pertusisa, dječije paralize i bakterije zvane Haemophilus influenzae B, koja izaziva upale.
Stručnjaci su u ranijim godinama navodili da je u BiH zbog pada procenta vakcinisane djece otvorena mogućnosti pojave epidemija zaraznih bolesti, prvenstveno onih koje su djelimično ili potpuno iskorijenjene, kao što su morbili, rubeola, parotitis, difterija i veliki kašalj.
Nažalost, upozorenja su se već počela ostvarivati te je u Tuzli i Živinicama proglašena epidemija morbila koje su samo od početka ove godine do danas potvrđene kod 48 osoba raznih uzrasta, iako su tu dominantno djeca.
Također, Tuzlanski kanton se nalazi i na pragu epidemije velikog kašlja koji je za svega tri dana potvrđen kod 13 djece i ona u sva u bolnici sa teškim kliničkim slikama.
Epidemiolog u Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona Blaško Topalović decidno kaže da osnovni razlog za povećanje broja oboljelih od morbila i velikog kašlja je nizak procenat vakcinisanih.
“Pojava morbila me nije iznenadila, s obzirom na prilično nisku pokrivenost dvjema dozama MRP vakcine kod djece obveznika. Naime, u TK pokrivenost prvom dozom djece starosti od godinu dana iznosi 62 posto, a isto toliko je primilo i drugu dozu u šestoj godini života. Mi imamo grupu roditelja, čiju veličinu ne znamo, a koji smatraju da nije potrebno njihovu djecu vakcinisati jer im ništa ne može biti te daju prednost bolesti. To je pogrešan stav”, kaže Topalović.
Foto: A. K./Klix.ba
Za postizanje kolektivnog imuniteta MRP vakcinom mora biti imunizirano 95 posto stanovništva, kao i onom petovalentnom. U Tuzlanskom kantonu, skupinu od pet vakcina primilo je 73 posto osoba. Statistički gledano, najbolja pricijepljenost iznad 95 posto iznosila je sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga vijeka.
“Nas posebno zabrinjava veliki kašalj jer je situacija dodatno usložnjena pojavom velikog broja nevakcinisane djece koja, ukoliko neadekvatno budu tretirana, odnosno ukoliko ne budu preuzete adekvatne epidemiološke mjere, mogu biti dalji prijenosnici, ne samo prema drugoj mlađoj djeci, već i starijoj braći, sestrama, roditeljima i tako dalje”, ističe pomoćnik direktora Univerzitetsko-kliničkog centra u Tuzli za nastavu i naučno-istraživački rad Ervin Alibegović.
Foto: A. K./Klix.ba
Prema statističkim podacima, svake godine u Tuzlanskom kantonu više od 1.300 djece ne bude vakcinisano MRP vakcinom i svi oni potencijalno mogu biti zaraženi morbilama koje sa sobom nose različite kliničke slike.
“Dinamika nadomještanja propuštenih doza nije sustigla da vakcinišemo svu djecu, a koju smo propustili unazad pet godina. Mi smo epidemiju morbila imali i 2015. godine, što nam pokazuje da se one kao takve periodično pojavljuju kada se dostigne kritična masa nevakcinisane djece”, naglašava Topalović.
Inače, narušena epidemiološka situacija u Tuzlanskom kantonu prisutna je u vremenu zimskog raspusta, a stručnjaci progresivnije širenje morbila i velikog kašlja očekuju s povratkom djece u školske klupe.
“Kao prva i osnovna preventivna mjera u cilju sprečavanja širenja kapljičnih infekcija jeste izbjegavanje bespotrebnog okupljanja u zatvorenim prostorijama. Distanca je potrebna, posebno u periodima kada imamo prisutne izuzetno aktivne viruse”, potcrtava Topalović.
Ukazujući na važnost imunizacije i iskorijenje vacinopreventabilnih bolesti, načelnik sektora za higijensko-epidemiološki nadzor u Univerzitetsko-kliničkom centru u Tuzli Amer Čustović ističe da Bosna i Hercegovina ima najkraću paletu vakcina u okruženju.
“Vakcinacija se smatra najvećim dostignućem u medicini i to je najefikasniji i najsigurniji postupak za sprečavanje nastanka i širenja zaraznih bolesti. Možda naši roditelji ne znaju, ali vakcine navedene u kalendaru štite djecu od vrlo opasnih bolesti koje mogu izazvati izuzetno teške komplikacije sa fatalnim ishodom”, upozorava Čustović.
Foto: A. K./Klix.ba
Kako navodi, u zamljema okruženja u velikoj mjeri je zastupljena vakcina protiv HPV virusa, zatim pneumokokna vakcina, također veoma bitna, a odziv na imunizaciju je znatno bolji.
“Ne znam zašto je kod nas to tako. Ovo je samo indikator šta se može desiti. Imamo puno težih bolesti koje mogu da se pojave. Na zapadnoj hemisferi je iskorijenjena dječija paraliza, a ukoliko se ovaj trend kod nas nastavi, ne znamo šta se može desiti. Vakcine su sigurne, kvalitetne i učinkovite”, naglašava Čustović.
Koliko je stanje u našoj zemlji ozbiljno, pokazuje i to da shodno kretanjima stanovništva, kako kaže Čustović, nije isključeno ni pojavljivanje difterije, rubeole i parotitisa koje ostavljaju trajne posljedice. Takve posljedice ostavlja i veliki kašalj i to na dišne puteve, a takva djeca kasnije mogu imati hronične alergijske astme, bronhitise, laringitise i slično.
MRP i petovalentne vakcine su navedene u naredbi o programu obaveznih vakcinacija stanovništva protiv zaraznih bolesti. Redovna imunizacija od rođenja obuhvaćena kalendarom vakcinacije protiv deset zaraznih bolesti, veoma je bitna za cjelokupan razvoj ličnosti, a za kontrolu njenog provođenja nadležne su inspekcije.
Za nekoliko mjeseci slijede pregledi djece za upis u škole i vrtiće, a naši sagovornici navode da je obaveza ordinirajućeg ljekara da kaže roditelju da nedostaju određene vakcine u zdravstvenom kartonu, odnosno da su one propuštene iz nekih razloga te da to treba nadomjestiti.
Ista obavijest treba ići inspekcijskim organima koji dalje u okviru svojih nadležnosti trebaju provoditi aktivnosti, a u Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti navedene su i novčane sankcije.
Klix
