Izvještaj EK: Zastrašivanja i prijetnje novinarima i politička kontrola medija

Izvještaj Evropske komisije o BiH za 2014. godinu izrazito lošu ocjenu dao je po pitanju slobode medija.

Autor: Milica Plavšić – BUKA

Dio izvještaja  koji se odnosi na slobodu medija ukazao je na niz problema.

 

Zastrašivanja i prijetnje novinarima

 

Zakonske odredbe koje garantuju slobodu izražavanja postoje. Međutim, politički i finansijski pritisak na medije je porastao. Zastrašivanje i prijetnje novinarima, kao i polarizacija medija po političkoj i etničkoj liniji, intenzivirani su pred oktobarske opšte izbore. Došlo je do velikog broja napada na medije od strane političara, uglavnom iz Republike Srpske, kao i do navodnog prisluškivanja novinara.

Slučajevi zastrašivanja novinara od strane nadležnih za provođenje zakona snimljeni su tokom socioekonomskih protesta u februaru. Reakcija vlasti na takve prijetnje je bila nedovoljna.

Brutalni napad na univerzitetskog profesora u Mostaru koji se desio u junu brzo je istražen i počinioci su privedeni pravdi.

Bilo je svega nekoliko sudskih procesa u vezi sa klevetom.

 

Regulatorna agencija  nije politički nezavisna

 

Izabrano je novo Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije. Vijeće je ispunilo proceduru za ukidanje odluke prethodnog Vijeća da se smanji vrijeme predviđeno za reklame u programskoj šemi javnih servisa. U martu je novo Vijeće finaliziralo proceduru za izbor generalnog direktora čije imenovanje je u proceduri. Politička, institucionalna i finansijska nezavisnost agencije i dalje nije osigurana.

Nezavisnost tri javna servisa unutar državnog sistema javnog informisanja ostaje da se osigura. Dva entitetska javna servisa su bili izloženi daljem političkom uticaju. Parlament u Federaciji nije uspio da imenuje članove Upravnog odbora Federalne radio-televizije. Istovremeno, generalni direktor RTV FBiH ostao je u tehničkom mandatu.

Veća politička kontrola nad RTRS-om

 

Upravni odbor javnog servisa Republike Srpske (RTRS) izabran je u skladu sa zakonskim amandmanima usvojenim u oktobru 2013. Ovi amandmani uveli su proceduru za izbor i imenovanje upravnog odbora bez ikakvog uticaja Regulatorne agencije. To je povećalo političku kontrolu nad RTRS-om, podrivajući time uređivačku nezavisnost. Amandmani su takođe otvorili mogućnost da RTRS bude kofinansiran iz budžeta Vlade Republike Srpske, otvarajući vrata daljem političkom uticaju.Novoizabrani upravni odbor imenovao je novog VD generalnog direktora RTRS, koji je ranije radio u kabinetu Premijera Republike Srpske.

Entitetski zakoni o javnom servisu treba da se usklade sa zakonima na državnom nivou. Procedura za izmjene statuta javnog servisa BHRT nije uspjela. Usvajanje statuta Korporacije javnih servisa je na čekanju, a reforma sistema javnog informisanja nije završena.
Za sve vrste javnog emitovanja dobija se dozvola od Regulatorne agencije, prema odredbi BiH Zakona o komunikacijama.

Transparentnost vlasništva nad medijima je ograničena.

 

To je dijelom osigurano kroz proces registracije poslovnih subjekata u sudu, ali potpune informacije nisu lako dostupne zbog problematičnih zakonskih odredbi koje otežavaju sistematičan uvid u vlasničku strukturu. Ovo je naročito problematično u vezi sa online medijima, koji često nisu registrovani kao medijske kuće. Nije bilo značajnih inicijativa da se reguliše vlasništvo, privatizacija i javno finansiranje, ili da se stvori povoljno ekonomsko okruženje za rad nezavisnih i finansijski održivih medija.

Finansiranje medija od strane vlade je zabrinjavajuće.

 

Javni emiteri koji nisu sastavni dio javnog servisa se finansiraju iz opštinskih i kantonalnih budžeta i ostaju pod jakim političkim uticajem. Na entitetskom nivou Vlada Republike Srpske finansira i javne i privatne medije. Nedostatak transparentnosti i jasnih kriterija u distribuciji subvencija je ozbiljan problem. Pored toga, oglašivačke prakse javnih kompanija koje kontrolišu političke partije takođe utiču na integritet medija. Sredstva za oglašavanje u nekim slučajevima prati bliskost određenoj političkoj partiji i uticaj na uređivačku politiku.

Udruženje BiH novinara predvodi napore civilnog društva u zemlji sa ciljem da se osigura sloboda izražavanja i sloboda medija, zaštita novinara i nezavisnosti medija.

Vijeće za štampu  Bosne i Hercegovine nastavilo je da interveniše kod štampanih i online medijskih izdanja u ime čitalaca, sa ciljem jačanja profesionalnog izvještavanja. Implementacija Zakona o slobodi pristupa informacijama ostaje nejednaka među javnim institucijama.

Neusklađenost zakona u oblasti informatičkog društva

U vezi sa elektronskom komunikacijom i informatičkim i komunikacijskim tehnologijama, nije postignut napredak kada je u pitanju usklađivanje zakona. Nije usvojen ažuriran plan aktivnosti u vezi sa digitalizacijom od strane Vijeća ministara. Odluka o upotrebi digitalne dividende ostaje da se donese.

Što se tiče službi informatičkog društva, državni zakon o Agenciji za razvoj informatičkog društva ostaje da se usvoji. Državni zakoni o elektronskim dokumentima su usvojeni. Nije bilo usklađivanja sa Direktivom o e-trgovini ili sa implementacijom zakona koji se tiču uslovnog pristupa. Državni zakon o e-trgovini, kao i državni zakon o e-potpisu ostaju neprovedeni zbog nepostojanja nadzornog organa za akreditaciju.

Administrativni kapacitet u Ministarstvo komunikacija  prometa ostaje nedovoljan.

Što se tiče audiovizualne politike, digitalizacija javnog servisa je ugrožena zbog nepostojanja Korporacije javnih servisa koja bi trebalo da pomogne u digitalizaciji cijelog sistema javnog informisanja u Bosni i Hercegovini. Reforma javnog servisa u Bosni i Hercegoini još nije završena, a usvajanje Statuta Korporacije javnih serisa je još uvijek na čekanju. Finansijska stabilnost i održivost cijelog sistema javnog informisanja je ozbiljno poljuljana u periodu na koji se ovaj izvještaj odnosi, pošto se stopa ubiranja RTV takse konstantno smanjivala. Sadašnji nedostatak zakonske sigurnosti ima negativan uticaj na ubiranje RTV takse koja je do sada bila povezana sa računom za fiksni telefon i prikupljala se preko dominirajućih telekom operatera.

Piraterija je zabranjena zakonom o komunikacijama Bosne i Hercegovine i njome se bavi Regulatorna agencija.

Što se tiče digitalizacije, tender za nabavku digitalne opreme za tri javna servisa je završen. Prva faza procesa digitalizacije koja se odnosi na obezbjeđivanje opreme i digitalno povezivanje pet tehničkih centara u sistem digitalnih linkova i transmitera za digitalnu pokrivenost Sarajeva, Banjaluke i Mostara je započela.

Početak druge faze procesa digitalizacije je zakazan za septembar 2014. godine.
Nova imenovanja članova vijeća Regulatorne agencije, odgovorne za elektronsku komunikaciju i audiovizualne medije, odobrena su u novembru 2013. godine, ali se smatra da imaju političke veze.Institucionalni okvir ne osigurava adekvatnu finansijsku i operativnu nezavisnost Agencije, što ugrožava sigurnost za sektor i izaziva zabrinutost u vezi sa njenom efikasnošću.
Napredak u oblasti informatičkog društva i medija je ograničen. 

 

Potrebni su značajni napori da se razvije elektronska komunikacija i informatičko društvo. Statut Korporacije javnih servisa treba da se usvoji i da se odluči o efektivnom modelu prikupljanja RTV takse kako bi se osigurao stabilan i zakonit izvor finansiranja javnih servisa. Proces digitalizacije je ozbiljno otežan politizacijom koja proizilazi iz neprovođenja Zakona o javnom servisu BiH. Nadležne vlasti treba značajno da povećaju svoje napore.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close