Mladi Evropljani od 15 do 29 godina sve češće studiraju ili rade izvan zemlje rođenja.
Mladi Evropljani od 15 do 29 godina sve češće studiraju ili rade izvan zemlje rođenja, prenosi Hina.
Prema podacima Eurostata iz 2023. godine, 14,2 posto mladih u toj dobnoj grupi rođeno je u drugoj zemlji od one u kojoj trenutno žive, dok njih 11,9 posto nema državljanstvo zemlje boravka.
Glavni razlozi migracija su ekonomski – niske plate, nedostatak stambenog prostora i ograničene prilike za karijeru.
Portugalski sociolog Rui Pena Pires smatra da su migracije mladih u njegovoj zemlji posljedica razlika u platama i profesionalnim mogućnostima.
Slično je i u Sloveniji te Italiji, gdje se mladi odlučuju na odlazak zbog nesigurnosti na tržištu rada i slabih javnih usluga.
U Italiji je u posljednjih deset godina više od 300.000 mladih napustilo zemlju, dok u Sloveniji godišnje iseli oko 1.500 mladih.
Hrvatska, koja je nakon ulaska u EU doživjela veliki odljev stanovništva, posljednjih godina bilježi usporavanje tog trenda. Od 2014. do 2023. iselilo se 373.935 osoba, od čega su najveću grupu činili mladi između 20 i 39 godina.
Ekonomisti su mišljenja da migracija opada kada zemlja dosegne približno 80 posto prosječne razvijenosti EU, a Hrvatska se sa 78 posto tome približava.
Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina suočavaju se s izraženim odljevom mladih zbog korupcije i slabih ekonomskih prilika.
Istraživanje Ujedinjenih nacija pokazuje da četvrtina mladih u BiH ozbiljno razmišlja o trajnom iseljenju. Stručnjaci upozoravaju na potrebu hitnih reformi kako bi se osigurale bolje mogućnosti i spriječilo daljnje smanjenje broja mladih.
Programi poput “Erasmus+” podstiču mobilnost unutar EU, ali mladi migranti izvan bloka suočavaju se s većim rizikom siromaštva i društvene isključenosti.
U Francuskoj su mladi iz Afrike među glavnim imigrantima, a mnogi bježe od visoke nezaposlenosti u svojim matičnim zemljama, poput Tunisa, gdje je stopa nezaposlenosti među mladima 41 posto.
Patria, Nap.ba
