“Ponekad, nažalost, na Zapadu na mene gledaju s nemok vrstom oklijevanja ili čak sumnje da ja želim treći entitet za Hrvate. Ne, želimo stabilnu BiH”, rekla je Grabar – Kitarović, što je ostalo zabilježeno na videosnimci panel-diskusije u kojoj su još sudjelovele i zamjenica glavnog tajnika NATO-a Rose Gottemoeller, vicepremijerka Ukrajine Ivana Klimpuš-Cincadze i američka senatorica Jeanne Shaheen.
Socio-ekonomske reforme
Tako sročena izjava, u kojoj hrvatska predsjednica zvuči kao da se opravdava pred “sumnjom”, odražava i nešto što se stječe kao dojam u razgovoru s raznim diplomatama sa “Zapada”, odnosno iz zemalja saveznica Hrvatske u NATO-u i EU: redoviti ti diplomati na spomen hrvatskog entiteta u BiH uzvraćaju tvrdnjom da to njihove zemlje ne podržavaju i tretiraju to kao nešto o čemu je, po njima, kontraproduktivno uopće govoriti, prenosi Večernji list.
Od triju najvažnijih institucija EU, nijedna ne zagovara ustavne promjene (promjenu Daytona) koje bi išle za stvaranjem jednog entiteta za Hrvate. Vijeće EU fokusiralo se na provođenje socio-ekonomskih reformi. Europska komisija prije samo mjesec dana, kroz istup svog predstavnika na sjednici vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, zagovarala je “smanjenje etničkih i jačanje građanskog elementa” u BiH. U Europskom parlamentu, koji je najmanje bitan od ovih triju institucija, hrvatski zastupnici već treću godinu zaredom uspijevaju amandmanima postići to da se u rezoluciji EP-a o BiH spominje princip federalizacije i da se naglašava poštivanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda, no ako su prioriteti Vijeća EU i Komisije drugačiji onda rezolucije EP-a, koje ionako nisu obavezujuće, ne znače gotovo ništa.
“Daljnja dezintegracija”
Za razliku od Bruxellesa, iz Washingtona su se, u vrijeme prethodne Obamine administracije, čule službene izjave koje su podržavale i socio-ekonomske reforme, ali i naglašavale da se treba isključiti potrebu institucionalnih reformi pa i promjenu Ustava. No, američki diplomati redovito su, kada ih se neslužbeno pita što pod time misle, govorili da ne misle na treći entitet za Hrvate jer to vide kao “put u daljnju dezintegraciju, umjesto u veću integraciju BiH”.
Zanimljivo, i Zlatko Hasanbegović, koji je kao član delegacije Sabora, bio s Božom Petrovim proteklih dana u BiH, u razgovoru za Hrvatski list u ožujku 2014. govorio je da “troentitetsko rješenje”, zamišljeno uz podršku Banje Luke, predstavlja “kucanje na vrata u Sarajevu koje, siguran sam, nitko neće otvoriti”.
(Vijesti.ba)
