Nedim Hogić za Vijesti.ba
Biće zanimljivo vidjeti kojom pravnom akrobatikom će naš tim dokazati kada je došao do dokaza
Biće zanimljivo vidjeti kojom pravnom akrobatikom će pravni tim BiH u slučaju eventualnog spora dokazati kada je došao do dokaza koje će predočiti sudu, naglasio je u razgovoru za Vijesti.ba pravni analitičar i ekspert Nedim Hogić.
VIJESTI.BA: Krajem ovog mjeseca ističe krajnji rok za podnošenje zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde a koji se odnosi na tužbu BiH protiv Srbije za genocid. Koliko je važno naglasiti da se u ovom slučaju ne raspravlja pravno utvrđenoj činjenici genocida nego o odgovornosti za genocid? U javnosti se vrlo lako činjenica genocida bez potrebe dovodi u pitanje zbog same revizije presude.
HOGIĆ: Činjenica da je genocid počinjen se sistematski negira već godinama od vlasti Republike Srpske, tako da u tom smislu osporavanja genocida ne predstavljaju novost. Postoji i jedna struja mišljenja koju predvodi Stefan Karganović, čovjek koji je godinama bio plaćan da bi negirao genocid u Srebrenici, a koja ovaj sudski spor vidi kao šansu da se ospori i to da se genocid uopšte desio, odnosno da postoji odogovornost Srbije što nije spriječila genocid. On smatra da postoje novi dokazi i analize samih dešavanja u i oko Srebrenice iz kojih se navodno vidi da se genocid nije dogodio, odnosno da je broj žrtava preuveličan i da je značajan dio žrtava stradao u međusobnom obračunu.
VIJESTI.BA: Hoće li po Vašem mišljenju doći do pokretanja revizije presude?
Mnogo se govori se o propuštenim prilikama u posljednjih deset godina. Da li su uistinu propuštene velike prilike, kako se danas tvrdi ili su u vezi s tim propuštenim prilikama postojale ozbiljnije prepreke?
HOGIĆ: Očigledno je da su propoštene značajne šanse jer o reviziji presude diskutujemo petnaest dana prije isteka roka za njeno podnošenje. Dokazi koji su se pojavljivali, ili dokazi koje smo mogli i morali da sistematski prikupljamo, a koji se tiču efektivne kontrole koju je tadašnja Vojska Jugoslavije (VJ) imala nad Vojskom Republike Srpske (VRS) do sada su već mogli da se, u miru i daleko od očiju javnosti pretresu, a da se revizija podnese. Ovako se teško oteti utisku da se cijelom ovom galamom možda želi postići neki politički cilj, a ne zaista revizija presude. Najzad, pored pitanja sa kojim dokazima BiH raspolaže, pitanje je i kako će ispuniti zahtjev iz čl. 61. Statuta Međunarodnog suda pravde koji precizira da novi dokazi moraju biti oni za koje se saznalo u roku ne dužem od šest mjeseci računajuči od saznanja za iste, pa do dana podnošenja revizije. Biće zanimljivo vidjeti kojom pravnom akrobatikom će pravni tim BiH u slučaju eventualnog spora dokazati kada je došao do dokaza koje će predočiti sudu.
VIJESTI.BA: Pravno gledano sa kakvim novim dokazima Bosna i Hercegovina raspolaže u ovom procesu. Jasno je da ne znamo šta u ovom trenutku ispred sebe ima Sakib Softić ( ako i on zna). Međutim koja nova saznanja mogu biti motiv da se krene u reviziju?
HOGIĆ: To su saznanja koja se tiču efektivne kontrole koju je nad snagama VRS imala VJ. Činjenica da su povremeno podnošeni izvještaji prema Generalštabu VJ i da su svi oficiri VRS bili na platnom spisku VJ nije dovoljna da se ustanovi da je tadašnja SRJ djelujući s namjerom da počini genocid kontrolisala Vojsku Republike Srpske. BiH treba dokaze koji će dokazati baš to.
VIJESTI.BA: Ukoliko rezivija na kraju ipak bude podignuta i ukoliko presuda ponovo bude imala negativan ishod, ko će snositi odgovornost?
HOGIĆ: Odgovornost neće snositi niko jer nema načina da kaznite ni članove pravnog tima za eventualne pogrešne procjene, a ni g. Izetbegovića koji je na osnovu situacije dužan da odluči da li se ide u reviziju ili ne. Svi pomenuti snosili bi odgovornost jedino u moralnom, stručnom i političkom smislu.
VIJESTI.BA: Koliko je relevantna ili nerelevatna priča o pomirenju i dobrim međususjedskim odosima za ovaj slučaj? Po toj logici, čini se da tužba nikada nije trebala biti ni pokrenuta, ako sam proces političke prilike vodi negativnom smjeru. I uopće kako gledate na tu vrstu “moralne ucijene” iz političkog ugla. Zbog čega samo kao država dovedeni u poziciju da se izvinjavamo državi koju optužujemo da je odgovorna za genocid u ovoj državi?
HOGIĆ: Zbog toga što ta država nije uradila mnogo toga da, u posljednih deset godina, se nama izvini za svoju ulogu koju je imala u ratu na području Bosne i Hercegovine, već je uspjela da se od jedine zemlje na svijetu koja je osuđena zato što nije spriječila genocid nametne kao nezaobilazni faktor i mira i stabilnosti na Balkanu. Pritom, jako često se pod ovom stabilnošću misli na stabilnost Bosne i Hercegovine. Također, zbog toga, što Bosna i Hercegovina nije znala uspostaviti bolje odnose i nije znala predložiti bilo kakve modalitete saradnje Srbiji. Bakir Izetbegović se vajka kako je 2015. htio da ide u Beograd sa grupom intelektualaca i poslovnih ljudi i uspostavlja bolje odnose. No, nema nijedne ideje koju iznosi, a koja bi bila ideja zbog koje bi takva posjeta izuzev turističke, imala ikakav dublji smisao. Highlight višegodišnje priče o regionalnoj saradnji predstavlja priča o turskom kreditu za autoput – ili je brza cesta – Beograd – Sarajevo, koja je većim dijelom godine vrlo slabo prometna i koja je očigledno isplativa investicija samo turskim kreditorima.
Razgovarao: Nihad Hebibović
(Vijesti.ba)