BiHPolitika

Biće zanimljivo vidjeti kojom pravnom akrobatikom će naš tim dokazati kada je došao do dokaza

Nedim Hogić za Vijesti.ba

Biće zanimljivo vidjeti kojom pravnom akrobatikom će naš tim dokazati kada je došao do dokaza

Teško se oteti utisku da se cijelom ovom galamom možda želi postići neki politički cilj, a ne zaista revizija presude. Najzad, pored pitanja sa kojim dokazima BiH raspolaže, pitanje je i kako će ispuniti zahtjev iz čl. 61. Statuta Međunarodnog suda pravde koji precizira da novi dokazi moraju biti oni za koje se saznalo u roku ne dužem od šest mjeseci računajuči od saznanja za iste, pa do dana podnošenja revizije.

Biće zanimljivo vidjeti kojom pravnom akrobatikom će pravni tim BiH u slučaju eventualnog spora dokazati kada je došao do dokaza koje će predočiti sudu, naglasio je u razgovoru za Vijesti.ba pravni analitičar i ekspert Nedim Hogić.

VIJESTI.BA: Krajem ovog mjeseca ističe krajnji rok za podnošenje zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde a koji se odnosi na tužbu BiH protiv Srbije za genocid. Koliko je važno naglasiti da se u ovom slučaju ne raspravlja pravno utvrđenoj činjenici genocida nego o odgovornosti za genocid? U javnosti se vrlo lako činjenica genocida bez potrebe dovodi u pitanje zbog same revizije presude.

HOGIĆ: Činjenica da je genocid počinjen se sistematski negira već godinama od vlasti Republike Srpske, tako da u tom smislu osporavanja genocida ne predstavljaju novost. Postoji i jedna struja mišljenja koju predvodi Stefan Karganović, čovjek koji je godinama bio plaćan da bi negirao genocid u Srebrenici, a koja ovaj sudski spor vidi kao šansu da se ospori i to da se genocid uopšte desio, odnosno da postoji odogovornost Srbije što nije spriječila genocid. On smatra da postoje novi dokazi i analize samih dešavanja u i oko Srebrenice iz kojih se navodno vidi da se genocid nije dogodio, odnosno da je broj žrtava preuveličan i da je značajan dio žrtava stradao u međusobnom obračunu.

VIJESTI.BA: Hoće li po Vašem mišljenju doći do pokretanja revizije presude?
Mnogo se govori se o propuštenim prilikama u posljednjih deset godina. Da li su uistinu propuštene velike prilike, kako se danas tvrdi ili su u vezi s tim propuštenim prilikama postojale ozbiljnije prepreke?

HOGIĆ: Očigledno je da su propoštene značajne šanse jer o reviziji presude diskutujemo petnaest dana prije isteka roka za njeno podnošenje. Dokazi koji su se pojavljivali, ili dokazi koje smo mogli i morali da sistematski prikupljamo, a koji se tiču efektivne kontrole koju je tadašnja Vojska Jugoslavije (VJ) imala nad Vojskom Republike Srpske (VRS)  do sada su već mogli da se, u miru i daleko od očiju javnosti pretresu, a da se revizija podnese. Ovako se teško oteti utisku da se cijelom ovom galamom možda želi postići neki politički cilj, a ne zaista revizija presude. Najzad, pored pitanja sa kojim dokazima BiH raspolaže, pitanje je i kako će ispuniti zahtjev iz čl. 61. Statuta Međunarodnog suda pravde koji precizira da novi dokazi moraju biti oni za koje se saznalo u roku ne dužem od šest mjeseci računajuči od saznanja za iste, pa do dana podnošenja revizije. Biće zanimljivo vidjeti kojom pravnom akrobatikom će pravni tim BiH u slučaju eventualnog spora dokazati kada je došao do dokaza koje će predočiti sudu.

VIJESTI.BA: Pravno gledano sa kakvim novim dokazima Bosna i Hercegovina raspolaže u ovom procesu. Jasno je da ne znamo šta u ovom trenutku ispred sebe ima Sakib Softić ( ako i on zna). Međutim koja nova saznanja mogu biti motiv da se krene u reviziju?

HOGIĆ: To su saznanja koja se tiču efektivne kontrole koju je nad snagama VRS imala VJ. Činjenica da su povremeno podnošeni izvještaji prema Generalštabu VJ i da su svi oficiri VRS bili na platnom spisku VJ nije dovoljna da se ustanovi da je tadašnja SRJ djelujući s namjerom da počini genocid kontrolisala Vojsku Republike Srpske. BiH treba dokaze koji će dokazati baš to.

VIJESTI.BA: Ukoliko rezivija na kraju ipak bude podignuta i ukoliko presuda ponovo bude imala negativan ishod, ko će snositi odgovornost?

HOGIĆ: Odgovornost neće snositi niko jer nema načina da kaznite ni članove pravnog tima za eventualne pogrešne procjene, a ni g. Izetbegovića koji je na osnovu situacije dužan da odluči da li se ide u reviziju ili ne. Svi pomenuti snosili bi odgovornost jedino u moralnom, stručnom i političkom smislu.

VIJESTI.BA: Koliko je relevantna ili nerelevatna priča o pomirenju i dobrim međususjedskim odosima za ovaj slučaj? Po toj logici, čini se da tužba nikada nije trebala biti ni pokrenuta, ako sam proces političke prilike vodi negativnom smjeru. I uopće kako gledate na tu vrstu “moralne ucijene” iz političkog ugla. Zbog čega samo kao država dovedeni u poziciju da se izvinjavamo državi koju optužujemo da je odgovorna za genocid u ovoj državi?

HOGIĆ: Zbog toga što ta država nije uradila mnogo toga da, u posljednih deset godina, se nama izvini za svoju ulogu koju je imala u ratu na području Bosne i Hercegovine, već je uspjela da se od jedine zemlje na svijetu koja je osuđena zato što nije spriječila genocid nametne kao nezaobilazni faktor i mira i stabilnosti na Balkanu. Pritom, jako često se pod ovom stabilnošću misli na stabilnost Bosne i Hercegovine. Također, zbog toga, što Bosna i Hercegovina nije znala uspostaviti bolje odnose i nije znala predložiti bilo kakve modalitete saradnje Srbiji. Bakir Izetbegović se vajka kako je 2015. htio da ide u Beograd sa grupom intelektualaca i poslovnih ljudi i uspostavlja bolje odnose. No, nema nijedne ideje koju iznosi, a koja bi bila ideja zbog koje bi takva posjeta izuzev turističke, imala ikakav dublji smisao. Highlight višegodišnje priče o regionalnoj saradnji predstavlja priča o turskom kreditu za autoput – ili je brza cesta – Beograd – Sarajevo, koja je većim dijelom godine vrlo slabo prometna i koja je očigledno isplativa investicija samo turskim kreditorima.

Razgovarao: Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close