Hoće li zbog prisluškivanja uslijediti lavina novih oslobađajućih presuda u BiH

Nakon što je presuda Evropskog suda u Strazburu primijenjena i u bh. zakonodavstvu

Apelaciono vijeće Suda BiH ukinulo je prošloga mjeseca prvostepenu presudu Suda BiH protiv zeničkog biznismena Fahrudina Čage i njegovih saradnika te naložilo ponovno suđenje. Bila bi to “samo” još jedna ukinuta presuda da se u obrazloženju, prvi put u ovdašnjoj sudskoj praksi, sudija Mirko Božović nije javno pozvao na nedavnu presudu Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura od 15. januara ove godine.

Zadiranje u privatnost

U toj presudi, Evropski sud je u slučaju “Dragojević protiv Hrvatske” naložio čak i isplatu materijalne odštete optuženom zbog povrede člana 8. Evropske konvencije.

Presuda iz Strazbura koja bi mogla imati brojne refleksije u našoj državi 

Prema odluci Suda u Strazburu, prilikom određivanja posebnih tehničkih mjera praćenja (prisluškivanja), utvrđeno je da je nacionalni sud bio dužan da ozbiljno unaprijed razmotri razloge zbog kojih odobrava prisluškivanje, jer bi “bjanko” davanje odobrenja Tužilaštvu otvorilo mogućnost zloupotreba, baš kao i “naknadno obrazloženje” na osnovu onog što se, eventualno, prikupi.

Dautbegović: Nezakonitost istražnih radnji

– U našem predmetu, kao i u nizu drugih, ukazivali smo Sudu na nezakonitost posebnih istražnih radnji. Ova oblast je, inače, poprilično dobro normirana zakonskim propisima. Međutim, u praksi je primjena posebnih istražnih radnji postala redovna u gotovo svim predmetima organiziranog kriminala, ali i u manje značajnim djelima. Zadiranje u privatnost kao jednog od najvažnijih ljudskih prava i sloboda, a za potrebe krivičnog postupka, opravdano je samo izuzetno i uz ispunjenje više uvjeta koje je propisao zakonodavac. Ali, povrh svega, imperativ je na sudskoj kontroli u primjeni ove mjere. U praksi su sudovi zaboravili na svoju ulogu, formalizirali su sudsku kontrolu prilikom određivanja primjene posebnih istražnih radnji slijepo slijedeći prijedloge tužilaštva – kaže za naš list advokat Almin Dautbegović, koji je i autor žalbe na osnovu koje je Sud BiH donio odluku te naložio novo suđenje, ovaj put bez dokaza prikupljenih prisluškivanjem.

Konkretan dokaz

– Zakon je jasan da se takve mjere primjenjuju onda kada postoji dovoljno razloga da se smatra kako nema drugog načina da se prikupe dokazi. U praksi je obrnuto, tužilaštvo ili policija “požele” prisluškivanje, jer sumnjaju na nešto i ono se odobri bez provjere je li uopće bilo potrebno. Na kraju prisluškivanjem se, kao, nešto potvrđuje, a rijetko to bude konkretan samostalan dokaz – tvrdi Dautbegović.

Faksimil presude Suda BiH koju je donio sudija Mirko Bošković 

Presudom Evropskog suda u slučaju “Dragojević protiv Hrvatske”, ali i njenim citiranjem u odluci Suda BiH u slučaju “Čago i ostali” sada su otvorena vrata da mnogobrojni predmeti budu dovedeni pred oslobađajuću ili poništavajuću presudu u nedostatku drugih dokaza, ako se utvrdi da je mjera prisluškivanja nezakonito pribavljen dokaz.

– Presuda Evropskog suda “Dragojević protiv Hrvatske” imat će veliki utjecaj na buduću sudsku praksu i u BiH, a dosadašnje predmete u kojima se tužilaštvo oslanjalo na posebne istražne radnje dovest će u okvire oslobađajućih presuda – smatra Dautbegović.

“Fahrudin Čago i drugi” – utaja poreza

Vlasnik “Čago Komerca” Zenica i još 35 osoba i privrednih subjekata optuženi su za organizirani kriminal, poreznu utaju i pranje novca.

Do obrata došlo kada je Sud BiH ukinuo prvostepenu presudu, kojom su optuženima izrečene zatvorske i/ili novčane kazne, uvaživši žalbu odbrane koja smatra da su dokazi koji su prikupljeni prisluškivanjem telefonskih razgovora nezakoniti

Fahrudin Čago

Tužilaštvo BiH tereti Čagu da je organizirao i rukovodio organiziranom kriminalnom grupom zajedno s direktorom “Čago Komerca” Smailom Mujčinovićem kao najbližim saradnikom, dok su ostali pripadnici grupe optuženi uposlenici ove firme sačinjavali dokumentaciju o fiktivnom prometu cigareta, skrivenu blagajnu i sačinjavali fiktivnu dokumentaciju o navodnoj prodaji cigareta, te je, prema optužnici, tako izbjegnuto plaćanje 3,37 miliona maraka PDV-a i poreza na dobit

Nepravomoćnom presudom Suda BiH u julu prošle godine u ovom predmetu izrečeno je ukupno 13 godina i tri mjeseca zatvora. Čago je osuđen na pet godina, Mujčinović na četiri, Rasmin Alajbegović na dvije, Enes Pašalić i Nermin Mujanović na po godinu, a Mersiha Kvrgić na tri mjeseca zatvora. Sud je odlučio i oduzeti protupravno stečenu imovinsku korist, i to od Čage u iznosu od 1.040.813 KM, od Alajbegovića 185.073 KM te od Mujanovića 41.794 KM

“Dragojević protiv Hrvatske” – šverc kokaina

U Strazburu u predmetu „Ante Dragojević protiv Hrvatske“ utvrđeno da je prisluškivanje ovog 23-godišnjeg Hrvata, optuženog za šverc 40 kilograma kokaina i osuđenog na devet godina zatvora, vršeno nelegalno

Ante Dragojević

Budući da droga iz optužnice nikada nije zaplijenjena, jedan od glavnih dokaza protiv njega bili su snimani telefonski razgovori

Evropski sud za ljudska prava utvrdio da su nalozi za prisluškivanje telefonskih razgovora izdavani “bez konkretnih činjenica i posebnih okolnosti” koje ukazuju da “postoji osnov sumnje” te da “istraga ne bi mogla biti provedena drugim mjerama”

 
Autor: A. DŽONLIĆ – avaz.ba