Hoće li višak rezervi Centralne banke BiH biti upotrijebljen za investicije?

Inicijativa da se višak rezervi Centralne banke BiH koristi putem investicionog državnog fonda, koji bi se tek trebao formirati, mogla bi pogoršati već narušeni odnos vlade Republike Srpske s državnim vrhom.

Od 600 miliona maraka – koliki je višak Centralne banke BiH – više od 450 miliona maraka moglo bi biti usmjereno za investicije. Zagovornici ideje osnivanja investicionog fonda BiH tvrde da bi bilo nemoguće usmjeriti ta sredstva za krpljenje budžeta, već za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i poticaj izvoza. Inicijativu pozdravljaju i ekonomisti, ali i upozoravaju na različite apetite vlasti.

„Vlada Federacije podržava inicijativu, RS ne. Oni su više za podjelu sredstava između dva entiteta pa da svako svoje dijeli na način kako misli da treba. Bilo bi dobro da ipak dođe do uspostave državnog investicionog fonda“, smatra ekonomski analitičar Zlatko Hurtić.

Vlast RS-a to smatra pruzakonitom i protuustavnom. Nikola Špirić, zastupnik opozicionog SNSD-a, nekadašnji ministar i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, upozorava da to nije dobar put i tvrdi da parlamentarna većina pravi paralelan budžet – vanbudžetsku potrošnju jednaku budžetu BiH.

“Razvojna i socijalna komponenta su na nivou entiteta i zato to nije dobro raditi, jer će dovesti do političke turbulencije koje neće dozvoliti da se realizuju ni oni poslovi za koje je ova zemlja nadležna“, tvrdi Špirić.

Iz Vijeća ministara tvrde da nema ni jedne akivnosti ili poteza kojim bi ugrozili monetarnu stabilnost BiH. Tvrde i da imaju ovlast za eventualno formiranje investicijskog fonda za ekonomski razvoj i poduzetništvo. Ideja još nije razmatrana, ali potvrđuju da tragaju za izvorom finansiranja.

“Jedna od mogućih varijanti jeste da dio viška deviznih rezervi Centralne banke može poslužiti za akumuliranje početnih sredstava fonda, ali isto tako i učešće međunarodnih institucija kojima se takvo nešto može ponuditi”, navodi predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

Svjestan da postoje otpori, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović smatra da bi sredstva viška deviznih rezervi trebalo usmjeriti privredi.

“Nisam baš raspoložen da ova sredstva koriste aktuelne vlade entiteta. Pokušat ćemo da nađemo odgovor s poslodavcima, možda i neka druga rješenja“, poručuje Šarović.

Hoće li do realizacije ideje doći još je neizvjesno. Jer, preduvjet je izmjena Zakona o Centralnoj banci, a za to osim političke saglasnosti nužno i zeleno svjetlo MMF-a. A ukoliko i dođe, ekonomisti najozbiljnijim rizikom procjenjuju transparentnost u raspodjeli.

„Najbolja kombinacija bi bila da – ako dođe do investicionog fonda – plasman u svakom slučaju ide preko banaka koje bi morale ocjenjivati rizik, a ne da to rade službenici koji, možda, ne bi imali iskustva ili koji bi bili pod političkim utjecajem“, smatra Hurtić.

Do daljnjeg, novac iz trezora Centralne banke ne može biti raspoređen entitetima, već samo budžetu BiH.