Hoće li srednja i istočna Europa ikad stići Zapad?
VELIKI ZAOSTATAK I 25 GODINA NAKON PADA KOMUNIZMA
Bez novih pokretača rasta postoji rizik da zemlje srednje i istočne Europe nikad neće sustići zapad, upozoravaju analitičari Erste banke u specijalnom izvještaju ‘25 godina nakon komunizma
Ističu kako je u razinama bogatstva i životnom standardu srednje i istočne Europe došlo je do golemog skoka, pri čemu je BDP po stanovniku skočio na 65 posto prosjeka EU15 sa 49 posto koliko je iznosio prije dvadeset i pet godina.
Istodobno zaključuju da se zemlje srednje i istočne Europe u suočavaju s izazovima pronalaska novih generatora razvoja.
‘Stari modeli rasta zasnovani na niskotroškovnim prednostima ubrzano postaju zastarjeli, a na obzoru vrebaju prijetnje kao što je sve malobrojnije radno sposobno stanovništvo. Naš smjer za srednju i istočnu Europu preispituje konvencionalnu mudrost konvergencije temeljene isključivo na proizvodnji. Tvrdimo da bi se vlade trebale usredotočiti na uspostavu boljeg poslovnog okruženja za dinamične sektore s višom dodanom vrijednošću. Zemlje srednje i istočne Europe imaju stvarnu priliku izoštriti svoju konkurentnu prednost u sektorima kao što su uslužni sektor i sektor informatičkih i komunikacijskih tehnologija’, tvrdi Juraj Kotian, voditelj odjela makroistraživanja Erste Groupa za srednju i istočnu Europu.
U izvješću se navodi pet ključeva budućeg rasta u srednjoj i istočnoj Europi:
– ulaganje u visoko prioritetna područja: infrastrukturu; energetsku i obrambena sigurnost; energetsku učinkovitost
– reforma javnih institucija i borba protiv korupcije
– jačanje sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija
– ublažavanje rizika koje sa sobom donosi smanjenje radno sposobnog stanovništva: povećati stopu participacije žena i produžiti prosječni radni vijek
– unaprjeđenje obrazovanja za zapošljavanje
Kad pišu o Hrvatskoj analitičari Erstea ističu kako će turizam ostati i dalje ključni sektor dok su ostali sektori ‘prilično limitirani, ali dobro razgranati’. Industriju automobilskih dijelova, farmaceutsku industriju, prehrambeno-prerađivački sektor i brodogradnju vide kao moguće nositelje rasta.
(tportal)
