Hoće li FBiH primijeniti preporuke za ustavne promjene

Pred zastupnicima oba doma federalnog parlamenta, te predstavnicima kantona i općina Federacije BiH predstavljena je inicijativa za promjenu ustava ovog entiteta bazirana na preporukama ekspertne grupe urađenih pod pokroviteljstvom EU i SAD. Ovo je prvi korak, i svi se slažu neophodan, no njegova je realizacija i više no upitna. Već sada se kritizira dobar dio od 181 preporuke, od onih za ukidanje institucije predsjednika entiteta, pa do ustroja Federacije. Postoji saglasnost da je postojeći aparat neefikasan i preskup, sa stotinama ministara, 11 vlada i isto toliko parlamenata, i ako se ništa ne učini, umjesto reforme mogao bi se doživjeti kolaps.

Praktično prijedlogom koji je ekspertna grupa za promjenu Ustava Federacije izašla pred parlamentarce, prestavnike kantona i općina u Federaciji traži se ne izmjena ustava, već donošenje novog. Podrazumijeva se ukidanje institucije predsjednika i potpredsjednika Federacije, smanjenje članova oba doma federalnog parlamenta, te način popunjavanja Ustavnog suda, koji neće moći biti blokiran kao do sada.

Trenutno, ustroj Federacije BiH vjerovatno je jedan od najglomaznijih i najskupljih administrativnih aparata na svijetu – deset kantona, sa premijerima, zamjenicima, ministrima i parlamentima, dvije gradske uprave sa gradonačelnicima i skupštinama, i 79 općina, od kojih svaka ima svoje vijeće, odnosno mini skupštinu. Kao šlag dolazi i krovni – federalni nivo, sa sjedištem u Sarajevu i uredima u Mostaru, kako za vladu, tako i predsjednika entiteta. Ako se dodaju još i dva doma parlamenta, jasno je o kakvom komplikovanom i skupom aparatu se radi.

Da će proces ići teško već na početku je procijenila Mira Ljubjankić, predsjedavajuća Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda Federacije. Ono što vidi kao početak jedva da je i minimum:

„Jednakopravnost naroda, što mislim da nije nikakav problem ovog momenta jer mi to već na neki način i prakticiramo.“

Marinko Čavara
Marinko Čavara

Jedna od glavnih preporuka je dati što više ovlasti općinama i Federaciji BiH, što podrazumijeva slabljenje kantona. Također, predsjednika Federacije u novom ustavu prema preporukama nema. Ovo nije po mjeri HDZ BiH, bar kako kaže dopredsjednik stranke i zastupnik u Zastupničkom domu Federacije Marinko Čavara.

„Ukidanje predsjednika Federacije – mislim da je ta preporuka podlegla dnevno-političkoj situaciji i da o njoj tako ne treba raspravljati. Treba čak pristupiti procesu donošenja novog ustava koji će upostaviti jasne mehanizme i odnosa naroda i jednakopravnosti građana, a isto tako da ne dođemo u situaciju, kao što se događalo od Vošingtonskog sporazuma do danas, da postoji stalna otimačina za nadležnostima, pogotovo u okviru podijeljenih nadležnosti. Postoji jedna težnja u Federaciji da te nadležnosti centralizira, a interes je županija i kantona da ih decentralizira i da ih izvršava sukladno svojim potrebama“, kazao je Čavara.

Ovaj je stav već u klinču s onim koji zastupa SDP BiH, pa tako i federalni premijer Nermin Nikšić:

„Da uđemo u reformu Federacije koja bi podrazumijevala ukidanje kantona. Ja znam da je to kad sada ovako kažete je čudo, ali isto tako čudo je bilo kada smo pričali o MMF-u i o sredstvima koja su nam potrebna, jer ćemo na ovakav način vrlo brzo doći u situaciju da se suočimo s time da je ovakav sistem unutar Federacije neodrživ.“

O kantonima

Skupo, neefikasno i potpuno suprotno standardima koji vladaju u razvijenom svijetu, tako uređenje FBiH vidi načelnik općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo. Uvođenje općina u ustav moglo bi štošta promijeniti, uključujući i veću odgovornost i smanjenje troškova.

Nedžad Koldžo
Nedžad Koldžo

„Moj je stav da su kantoni suvišno tijelo, da su to institucije koje jako puno troše sredstava koja se mogu upotrijebiti za puno važnije stvari od plate te administracije, da sistem Federacije može jako dobro funkcionisati sa jedinicama lokalne samouprave kao izvršne vlasti, otprilike onako kao što je slučaj u RS, ili kao što je npr. u Hrvatskoj – da se eventualno kroz regije, koje uopšte ne moraju da imaju izvršnu vlast, mogu zaštititi sva građanska prava“, kaže Koldžo.

Mahmut Alagić, predsjedavajući Ustavne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, navodi kako postoji omjer 7:1 za određene izmjene:

„Nešto što se tiče individualnih prava i sloboda, nešto što se tiče zakonodavne i sudske vlasti, nešto što se tiče funkcionalnijeg rada Parlamenta FBiH, nešto što se tiče smanjenja broja zastupnika u jednom i u drugom domu, pitanje vitalnog nacionalnog interesa.“

Selektivnost u odabiru preporuka za izmjenu ustava ili pak pravljenje novog mogla bi predstavljati i najveći problem. Do sada su sve izmjene Ustava Federacije bile one koje su nametali visoki predstavnici. Posljednjoj inicijativi kumovala je ponajprije administracija Sjedinjenih Američkih Država.

Ipak, čini se da će do kraja godine, kada se optimistično vjeruje da bi u javnost mogao doći i ozbiljan prijedlog o kome bi Parlament raspravljao, od svega biti najteže početi.

„Da nam je početi ikoliko, jer čim uradimo malo, ići će lakše one druge i veće promjene“, smatra Mira Ljubjankić.

Ono što je vjerovatno i najveća bolna tačka promjena jeste kuda sa stotinama ministara, savjetnika, 11 premijera i isto toliko parlamenata.

RSE

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close