Hill: Izbacite politiku iz svijeta poslovanja
Ekonomska slika Bosne i Hercegovine je i dalje depresivna. Ekonomski rast je zanemariv, nema novih radnih mjesta, stopa nezaposlenosti je šokantna, a korupcija hara.
Moguće je poduzeti mnoge mjere koje bi mogle ojačati privredu poput primjene standarda EU i smanjenja korupcije što bi moglo privući strane investitore. Iskustva iz regiona pokazuju da članstvo u NATO savezu koje podrazumijeva političku stabilnost značajno doprinosi ekonomskom rastu i otvaranju radnih mjesta. Još jedno ključno sredstvo je privatizacija, što je i podcrtano u nedavnom izvještaju Evropske Unije o Bosni i Hercegovini.
Jak privatni sektor je ključan za ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta. Međutim, ovdje u BiH javna preduzeća su ta kojima politički lideri posvećuju pažnju ne zato što ona otvaraju nova radna mjesta. Ustvari, ona često rade suprotno; ova preduzeća crpe resurse i guše proces otvaranja radnih mjesta u privatnom sektoru. Političarima se dopadaju javna preduzeća jer u njima mogu svojim prijateljima osigurati dobro plaćene sinekure, a svoje birače nagrađuju otvaranjem neproduktivnih radnih mjesta na koja se preusmjeravaju nedostatna sredstva koja bi se trebala trošiti na druge javne prioritete i koja koštaju poreske obveznike.
Građani BiH su sočeni sa visokom stopom nezaposlenosti i ispodprosječnim javnim službama uglavnom zbog lošeg upravljanja i korupcije u javnim preduzećima. Neka javna preduzeća su bukvalno propala u proteklih deset godina jer su ignorisana od njihovih političkih vlasnika, a njihov dug se gomila iz dana u dan. Političari tvrde da će zadržavajući javno vlasništvo nad ovim kompanijama zaštititi radna mjesta. I u pravu su – ali to vrijedi samo za sretnike koji imaju prave političke veze.
Federalna Agencija za privatizaciju procjenjuje da je od 1999. godine ukupna vrijednost 340 preduzeća koja još nisu privatizovana pala za 50 odsto – što iznosi oko pet milijardi maraka –zbog manjka poslovanja, nedostatka investicija i pogrešnog upravljanja. Javna preduzeća ne rade, oprema se ne održava i ne može se koristiti, uposlenici ništa ne rade i nisu plaćeni – a dugovi se i dalje gomilaju i mnogi možda nikada neće biti vraćeni. Ova preduzeća su teret vlastima koje ionako nemaju novca i na njih se uzaludno troše sredstva poreskih obveznika.
Uspješna privatizacija jeste moguća ovdje u Bosni i Hercegovini. Prije više od deset godina, nekoliko vodećih kompanija je privatizovano u BiH. Ove kompanije nastavljaju svoj razvoj i danas nude mogućnost zapošljavanja. Ako sagledamo uspješne priče iz prošlosti, možemo uočiti pet važnih lekcija:
Prvo, mora se osigurati otvoren i transparentan tenderski proces. Otvoreni natječaj je jedini način da se privuku stabilni i poznati investitori koji posjeduju znanje i sredstva neophodna za investicije i ispunjenje obaveza prema zaposlenim. Traženje pomoći od međunarodne zajednice da osigura stručnjake da bi se tender proveo u skladu sa međunarodnim standardima se u prošlosti pokazalo uspješnim u BiH i moglo bi opet tako biti.
Drugo, aktiva i pasiva preduzeća moraju biti jasno definirane. Niko neće investirati sredstva ukoliko postoje sumnje u predmet prodaje ili mogućnost preduzeća da posluje nakon privatizacije.
Treće, prihod od privatizacije treba jasno odvojiti od budžeta. Prečesto se sredstva od privatizacije protraće na kratkoročno krpljenje rupa u budžetima. Sredstva od privatizacije moraju se koristiti samo u svrhu dugoročnog otvaranja radnih mjesta, uključujući educiranje naredne generacije radnika i ulaganja s ciljem otvaranja radnih mjesta.
Četvrto, mora se uzeti u obzir teška situacija u kojoj se nalaze radnici. Dugovi prema njima se moraju riješiti u procesu privatizacije, kao i otpremnina. Prihodi od uspješne privatizacije mogu pomoći da se ostala preduzeća pripreme za privatizaciju i da se oslobodi njihov potencijal; sredstva se također mogu iskoristiti za prekvalifikaciju radnika koji ostanu bez posla.
Konačno, ukoliko privatizirano preduzeće ne uspije u poslovanju, vlasti ne trebaju ponovo preuzimati vlasništvo nad njim. To problem vraća na početak, što uglavnom predstavlja novi teret za vlasti koje nemaju dovoljno sredstava, kao i za građane koji ovise o osnovnim uslugama koje pružaju te vlasti.
Bosna i Hercegovina ne može više čekati da riješi ova pitanja. Ukoliko je neophodan bolji zakon o bankrotu kojim bi se riješili problemi prethodnih privatizacija, onda ga treba usvojiti i provesti. Jasni zakoni i procesi okrenuti tržištu ključni su za rješavanje ovih problema i omogućili bi spas i razvoj potencijalno profitabilnih dijelova ovih kompanija u korist radnika i potrošača podjednako.
Bez energičnijeg pristupa privatizaciji, Bosna i Hercegovina će i dalje gubiti sredstva jer će investitori ići u susjedne zemlje koje postižu napredak u provođenju ekonomskih reformi. Privatizacija je jedan važan način na koji zemlja može početi da sustiže ostale. Kako bi se to desilo, moramo politiku izbaciti iz svijeta poslovanja.
indikator
Nikolas M. Hilll profesionalni je diplomata u službi za vanjske poslove. U Sarajevo je stigao u julu 2012. godine na mjesto zamjenika šefa misije Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini.
