Hemijska industrija u borbi protiv akcizne politike
Jedna od najbitnijih privrednih grana u BiH je hemijska industrija koja ostvaruje značajan izvoz pri tome puneći budžet BiH. U isto vrijeme, tretman kojim su pojedine kompanije u ovoj branši izložene od strane države ne obećava svijetlu ekonomsku budućnost. Usljed određenih zakonskih odredbi u akciznoj politici BiH, hemijska industrija je neopravdano pretrpila milionske gubitke.
Apsolutni alkohol je supstanca od iznimne važnosti za čitav niz industrija uključujući hemijsku, farmaceutsku i mašinsku industriju. Ali alkohol koji se koristi u industrijskoj proizvodnji je različit od onoga koji se koristi u proizvodnji alkoholnih pića i naziva se denaturirani alkohol. Jedan od razloga za ovu podjelu jeste i taj što većina razvijenih zemalja uključujući i sve članice EU uvoz industrijskog alkohola ne oporezuje za razliku od alkohola za piće. Bosna i Hercegovina spada u red rijetkih zemalja koje uprkos dobrim praksama iz Evrope i dalje oporezuje ovaj sastojak od ključne važnosti za hemijsku industriju.
Nelogičan zakon
Zakon o akcizama BiH propisuje akcizu od 15 KM na uvoz 1 litre apsolutnog alkohola neovisno o krajnjoj upotrebi istog. U izvještaju koji je nedavno objavio think tank Populari navodi se da vrijednost akcize koju bh. kompanije moraju platiti čini 88% ukupne vrijednosti cijene uvoza denaturiranog alkohola. Pri tome se stvara inflatorni pritisak na konačnu cijenu proizvoda i time se domaće kompanije dovode u neravnopravan položaj u borbi sa stranom konkurencijom. Jedina pogodnost koja je pružena bosanskim firmama jeste da mogu zatražiti povrat akcize. Ali imajući u vidu da je vrijednost akcize plaćene na uvoz jednog šlepera denaturiranog alkohola oko 525,000 KM, domaće firme nemaju taj luksuz da ostanu bez pola miliona KM na pola godine i čekaju na povrat tog novca.
Improvizacija i gubici
Jedan od načina na koji bh. kompanije improviziraju jeste i kroz saradnju sa hrvatskim kompanijama koje u njihovo ime kupuju apsolutni alkohol u Hrvatskoj, provedu neophodnu obradu u Sloveniji te naposljetku ga uvezu u BiH kao finalni proizvod na koji se ne plaća akciza. Pri tome bh. strana mora za ovu uslugu platiti iznos koji doseže čak i do 30% prodajne vrijednosti. Procjenjuje se da je na ovaj način samo u sektoru proizvodnje sredstava za čišćenje, odleđivača i kozmetika u posljednjih 9 godina izgubljeno preko 37 miliona KM.
Pokušaji lobiranja
Svi pokušaji da se nepovoljne odredbe Zakona o akcizama promjene su bili neuspješni. Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH je u dva navrata, 2004 i 2009 godine, odbio da ukine akcize na uvoz industrijskog alkohola. U isto vrijeme, ekspertna grupa koja je radila na izradi Zakona o akcizama i relevantnih amandmana ni u jednom trenutku se nije sastala sa predstavnicima privatnog sektora. Jedno od objašnjenja za ovakav stav jeste i to da je prvi i jedini prioritet državne administracije održavanje stabilne stope poreskih prihoda pri čemu se ne posvećuje dovoljno pažnje širem kontekstu određenih poreskih obaveza. Nanoseći štetu jednoj od najperspektivnijih privrednih grana, hemijskoj industriji, i spriječavajući njen dalji razvoj, država ”siječe granu na kojoj sjedi”.
Lekcije iz EU
U isto vrijeme, Evropska Unija je drugačije riješila ovo pitanje. Od ljeta 2013. godine, implementirana je jedinstvena procedura za uvoz denaturiranog alkohola na koji se ne plaća uvozna akciza. Obzirom da su u prošlosti sve EU članice imale vlastitu administrativnu proceduru za oporezivanje i određivanje denaturiranog alkohola, Evropska Komisija je prekinula ovu praksu obzirom na konfuziju koju je ista kreirala. Stoga je uvođenje jedinstvene procedure olakšalo posao poreskim službama te je time postavljen okvir kojeg će trebati slijediti i potencijalni kandidati za članstvo u EU uključujući i BiH. Usljed silne buke oko pitanja Sejdić-Finci, država i politički lideri i ne obraćaju pažnju na ove i slične probleme. Ali rješavanje istih bi pokazalo da država ima mogućnost i odlučnost da donese konkretne odluke te doprinese ekonomskom razvoju i zapošljavanju armije nezaposlenih.
Novo Vrijeme
