Mišljenje Ustavnopavne komisije Doma koja nije utvrdila usaglašenost zakonskih prijedloga sa Ustavom i pravnim sistemom BiH podržali su delegati SNSD-a i HDZ, a time su odbili mogućnost primjene mjera štednje na državnom nivou
Većina izaslanika u Parlamentu Bosne i Hercegovine nije podržala vanredne mjere štednje zbog pandemije korona virusa. Glasovima HDZ-a BiH i SNSD-a odbijeno je da se u institucijama Bosne i Hercegovine zabrani korištenje sredstava za reprezentacije do kraja ove godine, ukine pravo na regres, jubilarne nagrade, naknade za obrazovanje i stručno usavršavanje, te da se izdvaja 20 posto plaće u poseban fond za borbu protiv COVID-19, prenosi N1.
Mišljenje Ustavnopavne komisije Doma koja nije utvrdila usaglašenost zakonskih prijedloga sa Ustavom i pravnim sistemom BiH podržali su delegati SNSD-a i HDZ, a time su odbili mogućnost primjene mjera štednje na državnom nivou. Četiri zakonska prijedloga predviđala su milionske uštede, ranije je izjavio jedan od predlagača, poslanik Damir Arnaut. Osim što nisu usvojene, o mjerama štednje gotovo niko nije ni raspravljao.
“Kakva je to poruka građanima Bosne i Hercegovine? Meni nije jasno kako smijete tako da glasate, da li je moguće da vama vaši birači dozvole da tako nonšalantno u ovakvoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji odbijate prijedloge ušteda na državnom nivou. To ne samo da nije politički korektno, to nije moralno”, poručuje Denis Bećirović, delegat u Domu naroda PS BiH (SDP).
Oni koji su glasali protiv – zakone nazivaju populističkim i nisu za izostanak sistemskog rješanja, finansijske računice i mjera na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Pitali smo – jesu li za štednju i kakvu…
“Naravno da sam za štednju i znam da svi zastupnici, bar u Klubu Hrvata u Domu naroda, a i u Zastupničkom domu su svaki mjesec od kako su nastale ove mjere izdvajale značajnija sredstva od svojih plaća za određene osobe i pojedince kojima je to trebalo – pa i instutucijama kada su u pitanju bolnice i domovi zdravlja. Najveći iznos koji je dat je tisuću maraka određenoj instituciji, a najmanji je 200 KM pojedincima kojima je trebalo”, tvrdi Marina Pendeš, delegat u Domu naroda PS BiH (HDZ BiH).
Delegati nisu diskutovali o štednji, ali jesu o novcu za migrantsku krizu. Dušanku Majkić iz SNSD-a zanimalo je koliko je sredstava dobijeno od 2016. do 2020. godine. Državni ministar bezbjednosti Selmo Cikotić iznio je nedavna saznanja da je EU od 2017. uplatila 70 miliona evra.
“Prema mojim spoznajama ova sredstva se uglavnom uplaćuju na račun Međunarodne organizacije za migracije (IOM), te koliko znam – sredstva se troše za plaćanje iznajmljivanja prostora, za isplatu plaća prema uposlenicima koje IOM angažira, za nabavku hrane, sredstava za higijenu, lijekova za migrante koji borave u privremenim prihvatnim centrima”, kaže Cikotić.
Kritiku na račun IOM-a i određenih institucija iznio je delegat Zlatko Miletić.
“Nije sve tako transparentno ni u stranim agencijama koje raspolažu tim novcem. Ima tu velikih zloupotreba – u smislu nabavke prehrambenih artikala, potpisivanja ugovora sa vlasnicima pojedinih prostora, itd. Došao sam do nekih frapantnih pokazatelja, ali zaista nemam dovoljno dokaza da o tome govorim. (N1: Mislite na IOM?) Tako je, mislim prije svega na njih, ali i na neke druge organizacije koje situaciju u BiH, govorim o pojedincima, zloupotrebljavaju na taj način i stiču sebi protivpravnu korist”, navodi Miletić.
Marina Pendeš iz HDZ-a izjavila je da sve uplate donatora moraju biti transparentne preko jedinstvenog računa, te da očekuje da nadležno ministarstvo i Savjet ministara BiH pokrenu konkretne aktivnosti, poput većeg broja policajaca u Graničnoj policiji BiH.
