Halil Tuzlić – Od rudarskog radnika do poduzetnika i načelnika

Prije tridesetak godina, iz Podgaja nadomak Srebrenice, došao je u Brezu. Došao, ostao i zasnovao porodicu. Prošao je trnovit put rudarskog radnika, nadzornika, borca odbrambenog rata i poduzetnika.Diplomirani je pravnik i osnivač „TB  Inžinjeringa“, privrednog subjekta čije poslovanje u proteklih dvanaest godina bilježi konstantu razvojne ekspanzije.Poštenje i humanost potvrdio je u bezbroj prilika.Koliko je poštovan i cijenjen kod svojih sugrađana, potvrđeno je na proteklim općim izborima, kada je, kao nezavisni kandidat, sa ubjedljivim izbornim rezultatom izabran za načelnika općine Breza.Sve navedeno i još više, nadasve pozitivnog, sublimirano je u imenu Halil Tuzlić.

Gospodine Tuzlić, šta su osnovne karakteristike privrednog ambijenta općine Breza od kraja devedesetih godina prošloga stoljeća do okončanja tranzicije vlasničkih odnosa

– U prijeratnom periodu, općina Breza je spadala u red srednje razvijenih lokalnih zajednica s dominantnom ulogom rudarstva u privredi općine. Pored Rudnika mrkog uglja “Breza”, najveća preduzeća na području općine bila su tekstilno preduzeće „Bretex, elektro-zanatsko preduzeće „Elektroterm”, metaloprerađivačko preduzeće „Strojno d.d.”, građevinsko preduzeće „Sretno”, trgovačka preduzeća „Udarnik” i „Velepromet”, te ugostiteljsko preduzeće „Breza”.

Ratna dejstva u periodu od 1992. do 1995. godine su rezultirala razaranjem privredne infrastrukture i dovela su općinu u veoma tešku situaciju.

Tranzicija, a posebno proces privatizacije, koji je uslijedio po okončanju rata, uz već spomenuta ratne posljedice, doveli su do daljnjeg pogoršavanja ekonomske situacije na području općine. Proces privatizacije u periodu od 1996. do 2001. godine nije rezultirao pozitivnim efektima, već je dodatno otežao ekonomsku situaciju na teritoriji općine Breza. Najkraće rečeno, „efekti male privatizacije“ su jeftino kupljeni poslovni prostori i vrlo mali broj zaposlenih radnika. Rezultati „velike privatizacije“, odnosno javnog upisa dionica, su na privredni ambijent općine imali znatno negativnije efekte nego „mala privatizacija“. Većina privatiziranih preduzeća  i to „Elektroterm“, GP „Sretno“, „Breteks“, „Velepromet“, „Udarnik“ i Turističko-ugostiteljsko preduzeće, koja su zapošljavala značajan broj radnika, nisu pokrenula proizvodnju ili nisu nastavila s radom po okončanju privatizacije.

Šta su infrastrukturni projekti koje je neophodno što prije relizovati na području općine Breza i na koji način će biti finansirani, obzirom na problematiku punjenja budžeta u većem broju bh. općina ?

– Tokom predizborne kampanje prevashodno sam akcentirao izradu projekata čijom realizacijom će biti riješena goruća pitanja infrastrukturnog sadržaja, a finansiranje će, osim budžetskih sredstava, biti i od strane nadležnih kantonalnih i entitetskih ministarstava. Do sada izražena podrška od strane ministara kojima su predočeni određeni projekti potvrđuje da možemo računati na pomoć u sufinansiranju.

Već sada imamo potpisane ugovore sa „Asfaltgradnjom“ za realizaciju dva projekta po otpočinjanju građevinske sezone, a odnose se na izgradnju putnih pravaca prema Vijesolićima i Bulbulušićima, čije finansiranje će biti realizovano od sredstava za koncesije, a tiče se eksploatacije kamenoloma koji se nalazi na tom području.

U toku su aktivnosti na projektima kojima bismo na kvalitetan način riješili pitanje vodosnabdijevanja u selima Bukovik i Slivno koja se nalaze na visoravni, čime bi u znatnoj mjeri bili poboljšani uslovi života i još intenzivnijeg bavljenja stočarstvom mještana tog područja. Projekte za čiju realizaciju je potrebno oko 300.000 KM kandidovat ćemo prema resornim ministarstvima Ze-Do kantona.

Ništa manje značajan nije ni projekat izgradnje vodovoda Titorići za čiju realizaciju je tokom prošle godine obezbijeđeno 93 000 KM. Do kraja marta očekujemo pomoć od strane Turskog bataljona u iznosu od 150 000 KM, čime bi finansijska konstrukcija bila zaokružena.

Kada je u pitanju saradnja sa Fondacijom za održivi razvoj „Odraz“, kandidovali smo projekat adaptacije puta prema Smrekovicama, koji je u znatnoj mjeri oštećen prilikom izgradnje naselja za izbjeglice sa Kosova. Sa općinskog nivoa za ovaj projekat obezbijedit ćemo jednu trećinu sredstava, a cjelokupno zaokruživanje finansijske konstrukcije bit će izvedeno sredstvima navedene Fondacije. Ovdje je bitno istaći da je projekat nekoliko godina „ležao u ladici“ i čekao sa početkom realizacije, koja, iz meni nepoznatih razloga do sada nije bila pokrenuta.

Isto tako, planskim aktivnostima obuhvaćeno je i rješavanje problema mosta u Podžupči, izgrađenog prije više od pedeset godina, čija širina, te priključni put u njegovoj neposrednoj blizini razlog su čestih saobraćajnih udesa. Rješavanje navedenog zahtijevat će podrobnu rekonstrukciju ili izgradnju novog mosta, sa kvalitetno urađenom saobraćajnom infrastrukturom.

Mogućnosti koje u poslijeratnom periodu Breza nije iskoristila odnose se na projekte finansirane od strane Ministarstva za raseljena lica i izbjeglice, a u nedavnom razgovoru sa ministrom Adilom Osmanović dobio sam uvjeravanja da će projekti kandidovani prema navedenom ministarstvu biti finansijski podržani u punom iznosu potrebnih sredstava.

Projekat „Jasike“ kojim bismo riješili problem neugodnog mirisa u gradskoj zoni, kandidovali smo prema Civilnoj zaštiti Ze-Do kantona i ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo,  kao i projekat „Valjevac“, a sredstvima kantonalnog ministarstva za promet i komunikacije realizovat ćemo projekat ugradnje novog sloja  asfalta u gradu, a po mogućnosti i širem gradskom okruženju.

Jedan od gorućih problema u Brezi jeste nedovršena i vidno zapuštena sportska dvorana u kojoj se svakodnevno mogu naći ostaci korištenja narkotičkih sredstava. Zbog te činjenice, sredstvima općinskog budžeta u iznosu od 300 000 KM, te finansijskom pomoći federalnog ministarstva za sport i kulturu, u namjeri smo u što skorije vrijeme finalizirati radove na ovom objektu za što je neophodno obezbijediti oko 1 500.000 KM. Važnost realizacije ovog projekta ogleda se i u činjenici da projektovane mogućnosti sportske dvorane i pratećih objekata obezbjeđuju uslove za održavanje sportskih manifestacije entitetskog, pa i državnog karaktera.

U cilju privlačenja novih investicija uputili smo zahtjev ambasadorima Kuvajta i Saudijske Arabije u BiH, da posjetom općini Breza sagledaju raspoložive mogućnosti čime bi bili sinteza između naše lokalne zajednice i predstavnika kompanija matičnih država zaintersovanih za poslovnu ekspanziju.

Općina Breza aktivno je uključena u realizaciju projekta upravne odgovornosti finansiranim od strane GAP-a, čime su obezbijeđeni uslovi da svi organi općinske uprave budu u jednoj zgradi, informatizaciju istih, izgradnju Centra za pružanje usluga građanima  i realizaciju aktivnosti edukacijskih treninga uposlenika organa uprave.

Suočeni smo i sa problemom budžetskog deficita općine od oko milion KM, a moj cilj je sanacija istog tokom tekuće godine, za što postoje i realne šanse i podrška od strane općinskog vijeća. To se prije svega odnosi na sredstva obezbijeđena rješavanjem legalizacije objekata, od kojih i onih u zanatskom centru. Riješit ćemo i pitanje vlasništva 40 stanova sa statusom privremenih korisnika, gdje je umnogome izaraženo neadekvatno održavanje. Ovo pitanje  ćemo urediti na način da sa deset stanova rješimo socijalne slučajeve, preostalih trideset prodamo po tržišno realnoj cijeni, a  na taj način osigurana sredstva usmjerimo za smanjenje deficita.

Ovo i zbog toga kako bismo što više projekata realizovali sredstvima budžeta koji je uznatnoj mjeri ambiciozan i iznosi 4.350.000 KM. S tim u vezi je i sve do sada rečeno kada je u pitanju apliciranje projekata prema entitetskim i državnim institucijama.

Čime možete ilustrovati posvećenost mladima na području općine Breza ?

– Bezbroj puta korištena floskula da su mladi budućnost ove općine, kantona, entiteta i države u cjelini u suštini je tačna. Na nama je koliko ćemo učiniti da mladi dobiju mogućnost potvrđivanja znanja i vještina koje imaju.

Zvučat će neskromno, ali jedan sam od onih koji je, kao privrednik djelima potvrdio, a i danas kao načelnik orjentisan da se mladima pruži šansa. Ilustracija toga je radno angažovanje petnaest visokoobrazovanih mladih ljudi u organima općinske uprave u formi volontiranja, čime će odraditi pripravnički staž i time, sa još jednom referensom biti jači na tržištu rada. Ništa manje značajne nisu i stipendije, kako za studente, tako i za srednjoškolce, sa prednošću djece poginulih boraca i odličnih učenika.

Kada je u pitanju socijalna problematika građana u budžetu smo planirali 50 hiljada KM za pomoć najugroženijoj katergoriji stanovništva lokalne zajednice, a gore navedenim elementima, koji se odnose na privlačenje novih investicija, obezbijedit ćemo preduslove za otvaranje novih radnih mjesta, što i predstavlja imperativ rada organa uprave.

Kakav je Vaš stav o sintezi Općinski načelnik – menadžer sa aspekta uspješnog privrednika?

– Ponajviše je važno biti čovjek koji je sposoban pružiti, a ne samo uzimati u sopstvenu korist. Načelnik kao i menadžer, u timu postavlja vrijednosni okvir, u kome je i sam primjer. Prvo trebamo da pružimo, kako bismo dobili, kao i u svim sferama života. Postavke: „Prvo meni pa ostalima, ili „Prvo ja pa svi drugi“, nisu učinkovite.

Sebičnost osiromašuje, davanje nas sve obogaćuje.

Menadžer je jak koliko je jak njegov tim. On radi “kroz druge ljude” kojima treba dati odgovarajuće mesto. Stvaranje atmosfere u kojoj svako može bez ustručavanja reći što misli, konfrontirati svoje ideje, razmišljanje, bez bilo kakvih posljedica, to je zdrav tim. Sa ljudima treba raditi, pružite im i oni će pružiti nama.

Šta, kao uspješan privrednik, očekujete od uposlenika organa uprave na čijem ste čelu ?  

– Samo pravovremenim izvršavanjem radnih obaveza uposlenici organa uprave mogu i moraju biti svrsishodan servis za rješavanje potreba građana i privrednika.

Stoga ću istrajati na razlučivanju rada od nerada, reda od nereda i disipline od nediscipline i po cijenu sankcionisanja svih onih koji ne budu poštovali zakonom, ali i internim pravilnikom definisane norme. Neću prezati ni od suspenzija i otpuštanja neradnika, pa i po cijenu da prava moramo braniti i putem sudskih instanci.

BIOGRAFIJA

Halil Tuzlić rođen je 8. novembra 1963. godine u mjestu Podgaj, Općina Srebrenica. Srednju rudarsku školu završio je u Srebrenici 1983. godine. Bio je zaposlen u Rudniku mrkog uglja Breza od 1983. do 1992. godine na poslovima smjenovođe. U vrijeme agresije na BiH, kao pripadnik Armije BiH bio je do 1996., a od 1997. do 2005. godine bio je zaposlen u firmi „Rudex“, na poslovima tehničkog rukovodioca.  Preduzeće TB „Inženjering“ osnovao je 2000. godine, koje je poštivanjem elemenata poslovne etike pri izgradnji infrastrukturnih objekata na čitavom bh. području steklo status ugledne firme.

Završio je Pravni fakultet i stekao zvanje diplomiranog pravnika. U povodu Dana Općine Breza, 6. aprila 2009. godine, dodijeljeno mu je općinsko priznanje „Nagrada Breze“, a prošle godine, također u povodu Dana Općine, firmi “TB Inženjering” dodijeljena je “Plaketa Breze” za uspješno poslovanje i zapošljavanje većeg broja radnika sa područja lokalne zajednice.. Bio je vijećnik Općinskog vijeća Breza u periodu od 2008. do 2012. godine. Na općim izborima, 7. oktobra 2012. godine, kao nezavisni kandidat za načelnika općine Breza, ostvario je ubjedljivu pobjedu nad ostalim kandidatima. Povjerenu dužnost obavlja savjesno i odgovorno, implementirajući menadžerska znanja i vještine u praksi i za dobrobit svih građana lokalne zajednice,  insistirajući kod svih zaposlenih u općinske organima uprave zakonito, stručno, odgovorno, pouzdano, brzo i efikasno obavljanje svih poslova i radnih zadataka. Oženjen je i otac dvoje djece.

Izvor: BH Business Magazine