Gradnja državnog zatvora namješta se za strane firme
Desetak dana uoči raspisivanja tendera za gradnju državnog zatvora u Istočnom Sarajevu, projekta čiji su troškovi dostigli astronomskih 80 miliona KM, međunarodni lobiji, uz pomoć određenih bh. struktura koje rade za vlastiti interes, čine sve da višemilionski posao dobije neka od međunarodnih građevinskih kompanija.
Prema saznanjima “Nezavisnih”, Evropska razvojna banka (CEB), glavni kreditor, kojeg u BiH zastupa Vitomir Miles Raguž, bivši bh. diplomata u Briselu, čvrsto insistira na projektu bez lotova kako bi posao dobile strane firme koje bi angažirale bh. kompanije tek kao podizvođače radova. S tim u vezi, a nakon propasti prvog projekta gradnje zatvora, procijenjenog na 30 miliona KM, za izradu drugog projekta angažirana je firma “Non-stop” iz Sarajeva, koja je, zanimljivo, u većinskom njemačkom vlasništvu.
Niko, međutim, ne zna kako je ova firma izabrana i na osnovu kojih referenci, kao što je nepoznato i da li je raspisan bilo kakav konkurs za njen odabir.
Podsjećamo, iako je prvi projekat gradnje zatvora propao zbog, kako to navodi Ministarstvo pravde BiH, “nezadovoljavanja evropskih standarda”, javnosti do danas nije odgovoreno zašto niko nije odgovarao za propast tog projekta za koji je firma “Tuš-Taš” iz Turske naplatila cijelih 350.000 eura.
Šta se sve dešavalo sve ove godine u “zavjetrini” gradnje državnog zatvora, potvrđuje i to što je prvi projekt poništila nova konsultantska firma WYG iz Danske, angažirana na zahtjev CEB-a. Ni oni, međutim, nisu opravdali utrošak čak 1,7 miliona eura tehničke pomoći, a na njihov rad bilo je mnogo primjedbi domaćih eksperata.
Nakon što je bivši direktor Jedinice za implementaciju (JIP) gradnje zatvora odbio potpisati produžetak njihovog rada, šef WYG-a se vratio kući, a njegov zamjenik, Makedonac Đoko Snegar, angažiran je lično od Vitomira Milesa Raguža za godišnju plaću od 38.000 eura. Nije, međutim, poznato ni iz kojih se fondova finansiraju Snegarove “ekspertize”.
Prema pouzdanim saznanjima “Nezavisnih”, JIP će odabir najpovoljnijeg ponuđača za gradnju zatvora, što je veliki posao za koji će vjerovatno aplicirati i sve vodeće bh. građevinske firme, vršiti putem međunarodnog tendera, ali će proceduru provođenja javnih nabavki vršiti na osnovu sporazuma sa CEB-om iz 2004. godine, a ne Zakona o javnim nabavkama BiH. Na taj način ne samo što bi zakoni države BiH bili grubo prekršeni, već bi određene strukture iz Ministarstva pravde BiH, kao koordinatora cijelog projekta, završile posao za međunarodne lobije na uštrb interesa države čije bi zakone trebalo da provode.
Ukoliko ovaj plan uspije, nadležne državne institucije, na čelu s Tužilaštvom BiH, mogle bi imati pune ruke posla.
ekapija
