BiH se posljednjih nekoliko godina kvalitetno bori protiv terorizma

BiH, kao i sve zemlje regiona i svijeta, ima problem sa radikalnim grupama. Radikalizam nije nešto nepoznato, ali vodi ka ekstremizmu u kojem na neke druge načine, putem nepoštivanja zakona, eventualno nasiljem i protivpravnim djelovanjem, zajednica se dovodi u probleme, upozorava, između ostalog, u razgovoru za TV1 docent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Jasmin Ahić.

TV1: Ima li BiH problem sa radikalnim grupama?

AHIĆ: Naravno. BiH, kao i svaka druga zemlja u regionu i svijetu, ima problem sa radikalizmom. Treba naglasiti da mediji, prezentacija, javno mnjenje i društvo stvari ne trebaju generalizovati, posebno u ovakvim problemima koji su ozbiljne i kompleksne prirode. Treba shvatiti da su ovo državljani BiH, kao i bilo ko od nas, te da su osumnjičeni da su radili protivpravne radnje. Dakle, ne treba osuđivati, generalizovati, te treba shvatiti da svako od nas može biti u istoj poziciji.

Problem radikalizacije i ekstremizacije jeste da je radikalizam i po svojoj samoj formi, ukoliko društvena zajednica uspije i kaže da je nešto društveno neprihvatljivo, neprihvatljiv. No, radikalizam, radikalne partije, radikalni poreti zakonski i legalno postoje, ne samo u našoj zemlji, nego i u drugim zemljama. Radikalizam nije nešto nepoznato, ali vodi ka ekstremizmu u kojem na neke druge načine, putem nepoštivanja zakona, eventualno nasiljem i protivpravnim djelovanjem, zajednica se dovodi u probleme.

Ne postoji nešto što treba reći da je povezano prvenstveno sa vjerskim ili religijskim uvjerenjima. Dakle, ne postoji nešto što se zove islamski terorizam. Teroristi u BiH su oni koji su prekršili zakone o finansiranju terorističkih aktivnosti i terorizam, te oni koji su se eventualno ogriješili o to. Dok ne dođemo u poziciju da država BiH kao i u prethodnih 11 slučajeva procesuira one koji su radili na terorističkim aktivnostima i izveli terorističke aktivnosti, ne trebamo ih osuđivati.

Ovo treba shvatiti kao normalnu akciju u kojoj demokratska država, u kojoj je vladavina prava na sonu, pokušava da zaštiti individue, kolektivitete i državu. Ne vidim ništa sporno u tome i ne treba generalizovati, niti stvarati veliku euforiju oko ovog, kao ni oko bilo kojeg drugog pitanja organizovanog kriminala, privrednog kriminaliteta i slično.

TV1: U RS imamo građane koji idu na ratišta u Ukrajinu, Rusiju…Otvoreno govorimo o problemu. Kako biste prokomentarisali ovu akciju? Može li se ona dovesti u kontekst rastuće spoznaje o prijetnjama koje dolaze od Islamske države iz Iraka?

AHIĆ: Naravno, u pravu ste. Ono što je problem, bez obzira na motiv za eventualno činjenje protivpravnih djela naših ili stranih državljan a imaju prebivalište ili radnu dozvolu u BiH, jeste da se ne smiju ogriješiti o zakon. Ako je neko otišao da brani majku Rusiju, to je njegov problem. Problem države BiH je šta je izvor ugroženosti kada se on eventualno vrati ili za sobom vrbuje određene. Zbog toga ove i slične akcije bilo kojeg motiva, koji može biti ideološki, religijski, kulturni, revolucionarni, sportski i bilo koji drugi, treba prvenstveno prevenirati, spriječiti i suzbiti.

TV1: Imali smo spektakularne akcije i ranije, posebno na ovim područjima, međutim nisu rezultirale velikim kaznama i epohalnim ishodima. Imali smo i izmjene Krivičnog zakona, koje pravosuđu BiH daju mogućnost da idu korak dalje. Prema Vašem mišljenju, kako bi se ova posljednja akcija mogla završiti? Da li bi mogla imati neki konkretan ishod?

AHIĆ:  Kada je terorizam u pitanju u bilo kojem slučaju važno je da kompleksnost samih elemenata bića krivičnog djela terorizma, zakonska regulativa i zakonski okvir koji je u BiH zaista dobar. Izmjene zakona poručuju da smo imali problema 2006. i 2010. godine, da smo mijenjali Krivični zakon po ovim pitanjima. U ovim slučajevima vrlo je teško dokazati namjeru da je neko želio počiniti teroristički akt.

Mislim da ovakve akcije u preventivnom smislu će donijeti dobro da naše policijske i obavještajne strukture malo izađu iz te pasive u kojoj su do sada, sa svim svojim veoma dobrim kapacitetima, bile i da će donijeti novinu u kojoj ćemo, uz poštivanje svih ljudskih prava i evropskih konvencija, moći normalno razgovarati. Osumnjičenici za finansiranje terorističkih aktivnosti su ljudi koji su držali javne trivine širom bh. gradova, ništa tu nema sporno i o tome treba razgovarati.

No problem je ako radikalizam pređe u ekstremne forme koje vrlo negativno djeluju, prvenstveno po državu BiH, ali i najveću štetu nanose pripadnicima onih identiteta na koje se oni pozivaju, a to je muslimanski identitet, odnosno islam i Bošnjake u državi BiH. To se ni u kom slučaju ne smije dozvoliti.

TV1: Postoji li po BiH prijetnja za nacionalnu sigurnost od unutrašnjih faktora?

AHIĆ: Naravno, kao što postoji i za zemlje regiona. Niko nije imun na to, ali smatram da se BiH u posljednjih nekoliko godina vrlo kvalitetno bori na tom putu. U 2010. godini bili smo označeni kao zemlja koja u antiterorističkoj koaliciji ima najbolji napredak kako u zakonskoj regulativi, tako i u implementaciji zakona. Smatram da se dobro suprotstavljamo svim vidovima eventualnih terorističkih aktivnosti.