Dokument “Program ekonomskih reformi za 2016-2018. godinu“ koji je usvojilo Vijeće ministara BiH na 41. sjednici održanoj 28.01.2016. godine iznosi niz ohrabrujućih pokazatelja.
Prema ovom dokumentu, odnosno projekciji Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) se do kraja tekuće godine može očekivati povećanje fizičkog obima industrijske proizvodnje od oko 3,3 posto.
„Kako je BiH mala otvorena zemlja u kojoj tranzicijski procesi još uvijek nisu završeni zbog nesprovođenja ili kašnjenja u sprovođenju socioekonomskih reformi, velik utjecaj na ekonomski rast ima i rast vanjskotrgovinskih partnera od kojih je najvažniji EU. Prema predviđanjima Europske centralne banke, Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda pred Eurozonom i EU jeste pozitivan ekonomski rast u naredne dvije godine10. Od kretanja vanjskotrgovinske razmjene BiH, novih zaduživanja javnog sektora i otplate javnog vanjskog duga, kao i priljeva u vidu kompenzacije zaposlenih, doznaka i sl. zavisit će i kretanje deviznih pričuva, ali se može očekivati da rast ipak uspori u narednom razdoblju“, navedeno je u dokumentu DEP-a.
EKONOMSKI RAST
Tokom 2016.-17. godine navode iz DEP-a da se očekuje tek neznatno daljnje jačanje ekonomskog rasta u okruženju (od svega 0,1 procentna poena godišnje) praćeno takođe neznatnim poboljšanjima stope nezaposlenosti. Među značajnijim zemljama iz okruženja, najznačajniji napredak se očekuje u Italiji i Hrvatskoj čiji pad od 0,4 posto iz 2014. godine bi trebao biti pretvoren u realni rast od približno 1 posto u 2015. godini. Značajan daljnji napredak rasta ovih zemalja je projiciran i za 2016. godinu, nakon čega se očekuje stabiliziranje stope u Italiji, uz blago jačanje u Hrvatskoj.
U 2016. godini očekuje se rast domaće tražnje od 2,9 posto u 2016. godini. S druge strane, rast izvoza bi trebao biti viši u odnosu na uvoz čime bi se negativan uticaj vanjskotrgovinskog deficita sveo na minimum tokom 2015.-16. godine.
Slične pretpostavke projekcija se očekuju i za period 2017.-18. godine uz nešto skromnije poboljšanje vanjskih pretpostavki u odnosu na prethodni period. S tim u vezi očekuje se ekonomski rast u BiH od 3,2 posto u 2017. godini, te 4,1 posto u 2018. godini. Slično kao i ranije, ovaj rast bi trebao biti nošen domaćom tražnjom uz skroman negativan doprinos vanjskog sektora. To podrazumjeva postepeno jačanje finalne potrošnje i investicija praćeno blagim rastom vanjskotrgovinskog deficita.
„Pored prerađivačke industrije, tokom 2016. godine očekuje se i značajniji doprinos energetskog sektora koji čini 1/3 ukupne industrijske proizvodnje u BiH. Konkretno, u sektoru za proizvodnju električne energije planirano je i pokretanje proizvodnje novih termoenergetskih postrojenja koji će značajno popraviti energetski bilans i ukupnu industrijsku proizvodnju u BiH. Pod pretpostavkom nastavka pozitivnog trenda u eksternom okruženju uz dodatni doprinos internih dešavanja tokom 2016. godine može se očekivati solidan rast industrijske proizvodnje od oko 4 posto“, istaknuto je u dokumentu DEP-a
U periodu 2017.-2018. godina očekuje se potpuna konsolidacija EU tržišta, oporavak privatne potrošnje, prevazilaženje problema oko finasiranja preduzeća i intenziviranje vanjskotrgovinske razmjene između zemalja EU.
Također, povećanjem iskorištenosti industrijskih kapaciteta u BiH koje se ogleda kroz povećani obim proizvodnje, viši nivo investicija kako kroz strana tako i domaća ulaganja, bi u konačnici trebalo rezultirati osjetnijim povećanjem zaposlenosti u BiH. Planirana investiciona ulaganja u infrastrukturu i energetiku također bi trebala značajno doprinijeti jačanju kako građevinskog sektora u BiH tako i onih grana prerađivačke industrije koje su usko vezane uz građevinarstvo. Također se očekuje da energetski sektor koji je u prethodnom periodu bio jedan od nosilaca industrijske proizvodnje nastavi pozitivan trend rasta proizvodnje i dodatno osnaži industrijsku proizvodnju u BiH navedenom periodu.
POVEĆANJE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
Prema projekcijama DEP-a ovo bi trebalo rezultirati godišnjim povećanjem bh. industrijske proizvodnje od preko 5 posto u odnosu na prethodnu godinu
Prema jesenjim projekcijama Evropske komisije u EU se predviđa smanjenje stope nezaposlenosti i povećanje broja zaposlenih, a očekivani rast obima potražnje, kako u BiH tako i u EU, bi se odrazio na povećanje obima poslova, što bi pozitivno uticalo na rast broja zaposlenih (1,7 posto g/g). Istovremeno, neto plate u BiH bi mogle biti veće u poređenju sa 2015. godinom zbog povećanja obima poslova (1,5 posto g/g). U BiH u 2017. i 2018. godini se predviđa uvećanje obima potražnje, investicija i trgovine, što bi trebalo imati pozitivan uticaj na kreiranje novih radnih mjesta i uvećanje prosječnih neto plata. Broj zaposlenih lica i nivo neto plata bi se mogli uvećavati u svim područjima djelatnosti. Pretpostavlja se da bi ukupan broj zaposlenih u BiH u 2017. godini mogao biti uvećan 1,9 posto, odnosno do 2,1 posto u 2018. godini. Rast obima poslova bh. preduzeća bi se pozitivno odrazio na plate zaposlenih.
Pretpostavlja se da bi prosječna neto plata u BiH mogla biti veća za 1,9 posto-2,1 posto u 2017. odnosno 2018. godini.
Također, navodi se kako u periodu pripreme projekcija nije bilo zvaničnih najava promjene cijena komunalija za posmatranu godinu.
„Prema tome, ukoliko cijene komunalija ne budu imale značajnije oscilacije, pretpostavlja se da bi inflacija u BiH u 2016. godini mogla biti oko 1 posto.“
U razdoblju od 2016. – 2018. godine očekuje se nastavak rasta potražnje za bh. proizvodima od strane vanjskotrgovinskih partnera, kao i jačanje domaće potražnje, a što će imati pozitivan učinak na vanjskotrgovinsku razmjenu BiH. U ovom razdoblju također se očekuje i rast industrijske proizvodnje investicija, kao i daljnja stabilizacija tržišta rada. Ovakva kretanja trebala bi se pozitivno odraziti i na aktivnosti bankarskog sektora. Rast kredita mogao bi se kretati oko pet posto koji će biti podstaknut većom potražnom u odnosu na prethodne godine.
Veća stopa rasta može se očekivati na strani depozita gdje će, kao i u prethodnim godinama, najveći utjecaj imati ponašanje sektora stanovništva, a koje opet ovisi od kretanja na tržištu rada, plaća i potrošačkih cijena.
STRANA ULAGANJA
Direktna strana ulaganja u 2016. godini bi bila od 770-870 miliona KM.
Pored završetka izgradnje i puštanja u probni rad „TE Stanari“, konačnog početka izgradnje „TE-TO Zenica“ moguća su i ulaganja u dionice autoputeva „Doboj Jug-Žepče“28 i dijela autoputa „Doboj Vukosavlje“. Mogla bi se očekivati i ulaganja u projekte iz oblasti turizma. Već je potpisan protokol (u 2015. godini) o namjeri između opštine Trnovo i „Buroj Property Development“ iz UAE za izgradnju turističkog grada „Buroj Ozone“ koji bi se sastojao od stambenih jedinica, hotela i trgovačkog centra. Prva faza bi bila izgradnja“Sportsko rekreacionog centra Bjelašnica – Donja Grkarica – Prečko polje -Kolijevka” u čiju svrhu je potpisan ugovor o izradi regulacionog plana, a prvi dio projekata bi trebao biti gotov do 2018. godine u vrijednosti od oko 930 miliona eura. U planu je i projekat „Eco zona Korićani Vlašić“ u kome je predviđena izgradnja aerodroma, golf terena, luksuznih vila, klinike za rehabilitaciju, vještačkog jezera, aquaparka, edukacijskog centra, multipleks zgrade s apartmanima i poslovnim uredima. U cijeli projekat trenutno je uključeno oko 30 sudionika, od toga 12 velikih evropskih univerziteta, agencija i „Siemens“ Zagreb. Ako bi došlo i do početka realizacije projekta „TE Ugljevik 3“ ulaganja u nastupajućem periodu bi mogla biti i znatno veća.
„Direktna strana ulaganja u 2017. godini bi bila od 840–940 miliona KM. Očekuje se ulaganja u elektroenergetske objekte i dionice autoputeva. Kao interesantan moguće izvodiv projekat pojavljuje se ulaganje u „Tvornicu cementa Banovići“ ukupne vrijednosti oko 150 mil. EUR“, navedeno je u dokumentu DEP-a u čijoj su izradi učestvovali predstavnici ministarstava Vijeća ministara BiH, Centralne banke BiH, entitetskih ministarstava, Distrikta Brčko, Direkcije za ekonomsko planiranje i Direkcije za evropske integracije.
Ovogodišnji program je drugi po redu koji se dostavlja Europskoj komisiji. ERP sa jedne strane sadrži srednjoročni makroekonomski okvir i okvir fiskalne politike, uključujući i fiskalne mjere, a sa druge strane sadrži sveobuhvatan program strukturalnih reformi u cilju poboljšanja rasta i konkurentnosti zemlje.
Akta.ba
