Gerald Knaus: Koncept “ostalih” vrlo je čudan

– Pitanje provedbe „Sejdić – Finci“ postalo je suštinsko pitanje Bosne i Hercegovine. Šta u 21. vijeku znači izjasniti se kao „Bošnjak“, „Hrvat“ ili „Srbin“ u BiH?

Ne smatram da će ikada nestati kategorije Bošnjaka, Srba i Hrvata u BiH. Ali isto tako ne smatram da je rješenje problema u stvaranju četvrte kategorije koja bi bila zastupljena u tijelima poput parlamenta, imala četvrtu stolicu u Predsjedništvu BiH.

Strani diplomati

 

Mislim da je cijeli taj koncept „ostalih“ jako čudan i ni malo ugodan.

Pragmatičan izlaz iz svega ovoga, po meni, jeste mijenjanje značenja Bošnjaka, Srbima i Hrvata. Za tu vam promjenu nisu potrebni ni strane diplomate ni domaći politički lideri koji samo traže sve kompliciranije formule. Ovo se može sada, danas, odmah riješiti djelovanjem svih građana, intelektualaca, civilnog društva – ocjena je Geralda Knausa, prvog čovjeka nevladine organizacije Inicijativa za evropsku stabilnosti (ESI).

U intervjuu za „Dnevni avaz“ on objašnjava i kako se može riješiti problem „Sejdić Finci“.

– Cilj treba biti BiH u kojoj će sasvim normalno biti Srbin, a katolik, pravoslavni Bošnjak ili musliman, a Hrvat.

Kako mislite?

– Pa sasvim je normalno danas da imate muslimana, a Nijemca. Ili budistu, a Francuza. Pogledajte slučaj najpoznatijeg člana austrijske nogomentne reprezentacije. Roditelji Davida Alabe dolaze iz Nigerije, odnosno s Filipina. A on je Austrijanac.

Njegov primjer pokazuje šta je modernost: identiteti su fluidni i otvoreni za promjene. A upravo su to nacionalisti u prošlosti pokušavali ugasiti. No, moderna Evropa mora imati mjesta za katoličkog Grka, hrišćanskog turčina i muslimana Austrijanca.

Šta to u konkretnom slučaju znači i za Dervu Sejdića i za Jakoba Fincija. Mislite li da oni mogu postati članovi Predsjedništva BiH i bez promjena Ustava?

– Naravno da mogu! Nadam se da će se oni kandidirati za Predsjedništvo već na predstojećim općim izborima. Samim tim, nadam se, oni će redefinirati značenje pojma Hrvat ili Bošnjak. Kada bi Finci rekao: „vidite, danas se ne smatram Bošnjakom. No, u BiH budućnosti, jevrej, a sekularni Bošnjak bi trebalo biti nešto sasvim normalno. Ovom kandidaturom sada ja doprinosim tome“.

Već postoje njemački, francuski ili italijanski Romi. Zašto ne bi mogli postojati i bbošnjački, srpski ili hrvatski Romi?

Na taj se način može ne samo provesti „Sejdić – Finci“, već i transformirati cijela zemlja i dati nada „ostalima“ koji se ne osjećaju komotno u uskim nacionalnim kategorijama.

I nadam se da će mnogo ljudi glasati za njih.

Je li pristup EU „Sejdić Finci“ dobar ili loš?

– Čuo sam da neki Evropljani smatraju da za ovo pitanje treba „samo malo političke volje“ kako bi se provela ova presuda.Pa jesu li oni to zaboravili kako politika funkcionira u jednoj Belgiji? Ili Južnom Tirolu gdje se zvanično izjašnjavate jeste li iz nijemačkog, ladino ili italijanskog govornog područja. Pitanja identiteta su uvijek teška i ljudi jako brinu o tome. Smatrati ih zaostalim i političare koje biraju kolektivno nesposobnim, stvar je arogancije!

Postoji li konkretno situacija u kojoj EU ne tretira BiH pošteno?

– Bit ću konkretan: Presuda u slučaju „Sejdić – Finci“ temelji se na činjenici da je BiH, još 2002., ratificirala Protokol 12. koji goviri o obavezi borbe protiv bilo kojeg oblika diskriminadcije.

Znate li koliko je članica EU ratificiralo ovaj Protokol? Samo njih osam, od 28 članica Unije.

Onda, EU je najavila da će sankcionirati BiH jer ne provodi presude Evropskog suda za ljudska prava (ECHR). Provjerio sam koliko odluka ECHR-a do kraja 2011. nije provedeno. Italija nije provela 2.500 odluka ovog suda. Bugarska – 340. A BiH – 17!

EU treba naći način da ohrabri BiH sa svim njenim različitim identitetima tako što će čim prije otvoriti pregovore o pristupanju i integrirati BiH u Evropu.

 

Oduzeto pravo
Nedavno ste naveli da postoje neke zemlje-članice EU koje imaju čak puno goru ustavnu strukturu nego BiH. Ako je tako, kako objašnjavate da i Vijeće Evrope i EU insistiraju na „Sejdić – Finci“ toliko?

– Pogledajte Kipar, koji je član EU. Da je Dervo Sejdić rođen tamo 1956. godine, po ustavu Kipra iz 1960. postoje dvije nacionalne grupe: Grci i Turci. Po vjeri, Dervo bi bio uvršten u tursku zajednicu, kao i njegova porodica koju se ne bi ni pitalo. No, nakon 1963. godine, ta zajednica uopće nema pravo glasa u Republici Kipar. Sejdić, da je na Kipru, ne samo da ne bi mogao biti izabran bilo gdje. On ne bi mogao ni glasati jer mu je to pravo oduzeto!

I? Šta je EU uradila? Otvorila je 1998. godine pregovore i Kipar primila u svoje okrilje 2004. Evropski parlament je svojevremeno hvalio plan Kofi Anana (Annan)koji je podrazumiejvao iste etničke principe, kao i kiparski ustav. Čak su naveli da su ta rješenja model za druge države u svijetu!

Onda, mjesec dana nakon ulaska Kipra u EU, ECHR donio je presudu u kojoj je rekao da je potpuno neprihvatljivo da muslimanska zajednica na Kipru nema pravo glasa!

BiH danas je bolja nego Kipar. U BiH vi možete slobodno izabrati svoju nacionalnu pripadnost pred svake izbore. Upravo ta mogućnost je tako bitna jer vam daje priliku da se država razvija i udaljava od otomanske tradicije svrstavanja.

Ipak, bez obzira na ovo što kažete, i EU i VE prijete sankcijama BiH zbog „Sejdić – Finci“.

– Jako mi je žao kada čujem te prijetnje. Zabrana davanja viza bh. političarima? Za sve njih? Za sve stranke? Za sve poslanike koji još nisu glasali za promjene Ustava? Teško mi je razumjeti logiku svih tih prijetnji.

BiH treba kazniti u VE? Ali ne Rusiju ili Azerbejdžan u kojima su desetine ljudi u zatvorima kao politički protivnici i gdje nema slobodnih izbora?

EU mora prihvatiti da su pitanja nacionalnog identiteta svuda teška i da ih se mukotrpno rješava. Tako je u Belgiji, Sjevernoj Irskoj, Sjevernom Tirolu, na Kipru… ESI će ove sedmice objaviti izvještaj o tome kako se EU izgubila u BiH. U njemu mi zagovaramo novi pristup koji može donijeti bitno nove i dobre pomake. To je puno bolje nego prazne prijetnje.

Odmah podnesite aplikaciju za EU

– Da bi postala moderna država, BiH se mora promijeniti iz temelja. Promjene moraju biti u ekonomiji, institucijama – od škole do politike zaštite okoline. Ona mora poštivati svaki identitet i biti otvorena za promjene.

Način da se to ostvari je da EU od BiH traži samo ono što je tražila i od drugih država koje je do sada primila u svoje okrilje.

Želim da bh. političari, kada se danas okupe u Briselu, odluče da odmah podnesu aplikaciju za članstvo u EU. I to bez obzira što se ni oko čega drugog ne slažu. I da jednim glasom kažu – ako je Srbija spremna za kandidatski status, ako je Kipar već član, ako Turska već vodi pregovore o pristupanu, onda je BiH spremna podnijeti aplikaciju“.

I neka se bh. lideri, po povratku kući, pripreme za pregovore o članstvu već naredne godine!

avaz