Radne kompetencije u savremenom svijetu: Poslovne vještine za 21. stoljeće

Ekonomska predviđanja za sljedećih 50 godina govore nam da će, kako u Americi tako i u cijelom svijetu, doći do konkretnih promjena glede kvalifikacija koje će se tražiti od radnika; ovi izvještaji upozoravaju građane da se aktiviraju i budu u toku s novim zahtjevima tržišta rada. Kao i kod svih reformi, obrazovanje će igrati veliku ulogu u pripremanju sljedeće generacije radnika. No, nažalost, kvalitet današnjeg obrazovanja ne uspijeva pružiti učenicima neophodne vještine, jer su obrazovni sistemi uglavnom fokusirani na smanjenje razlika u postignućima te na pripremu učenika za standardizirano testiranje. Zbog toga učenici ne razvijaju vještine neophodne za uspjeh u ekonomiji 21. stoljeća.

Pedagozi su ustvrdili neke od vještina koje su neophodne za učenike da bi uspjeli u životu, a to su tzv. vještine za 21. stoljeće. U vremenu inovacija i informacija, kritičko razmišljanje, rješavanje problema, komunikacija, inovacija i tehnološka pismenost ključne su vještine koje zaposlenik treba savladati kako bi uspio u novoj radnoj sredini, a ipak mnoge države još nisu iskoristile svoje resurse za podučavanje ovim vještinama te za njihovo vrednovanje. Kad bi te države u potpunosti razumjele vezu između razvijanja ovih vještina kod učenika i budućnosti njihovih ekonomija, one bi investirale i razvile načine za stjecanje prethodno navedenih vještina kod učenika.
Imajući to u vidu, obrazovni pedagozi smatraju da je, iz ugla ekonomije i društva, neophodno da svi rade na tome da budućoj generaciji omoguće da ovladaju vještinama za 21. stoljeće.
Potrebne su nove sposobnosti

Zbog rastuće globalizacije i pristupa tehnologiji, za postizanje uspjeha na radnom mjestu potrebne su nove vještine. Tokom istraživanja pitali smo pedagoge, čelnike vlade i poslodavce o tome šta misle koje su to radne vještine za 21. stoljeće. Osvrnut ćemo se na neke od najčešćih odgovora.

U svojoj knjizi o obrazovanju u 21. stoljeću (2009) C. D. Jerald objašnjava i argumentira listu vještina potrebnih mladima koji tragaju za poslom. On smatra da nam treba generacija s novim vještinama zbog promjena u automatizaciji, globalizaciji, radnoj sredini, demografiji, ličnom riziku i odgovornosti. Kompjuterska tehnologija u proizvodnji dovela je do automatizacije mnogih poslova koje su prethodno obavljali ljudi, a koje danas bolje, brže i jeftinije obavljaju mašine. Tehnološke i političke promjene zajedno sa silama konkurencije prouzročile su globalizaciju.

Zajedno, ovi faktori su unijeli velike promjene u biznis. Mnogo je manje hijerarhije i nadzora, a više autonomije i lične odgovornosti za radnike. Također, ekonomija, te tehnologija koja se redovno mijenja, kreiraju mobilnu populaciju, tako da se demografija stanovništva mnogih zemalja mijenja. Rezultat toga je povećan rizik i odgovornost pojedinca. Zajednička baza za vještine za 21. stoljeće podrazumijeva: čitanje, matematičku pismenost, naučnu pismenost, komunikaciju i saradnju, kritičko razmišljanje i rješavanje problema te kreativnost.
Vještina čitanja

Vještina čitanja se više odnosi na čitanje da bismo naučili nego na učenje čitanja. Od zaposlenika se očekuje da je sposoban čitati razne vrste dokumenata kako bi izvršio razne zadatke. Ti zadaci mogu podrazumijevati sve: od dobijanja vozačke dozvole i glasanja na izborima do učenja kako rukovati novom opremom. Postoje brojni američki i internacionalni testovi za ocjenjivanje pismenosti kod tinejdžera i odraslih. Naprimjer, test pismenosti PISA mjeri učenikove sposobnosti čitanja tabela, grafika, mapa, dijagrama, formulara, dokumenata s osnovnim informacijama, reklama, političkih letaka, vaučera i mnoštva raznih certifikata. Istraživanja potvrđuju značaj široke pismenosti. Odrasle osobe koje posjeduju ovu vještinu imaju veće šanse za zaposlenje, više su plaćene i imaju bolje poslove. Prema tome, i individualni i organizacijski uspjeh visoko ovisi od toga koliko ste pismeni.
Matematička pismenost

Matematička pismenost se još naziva i kvantitativnom pismenošću ili vještinom čitanja brojeva. To podrazumijeva nešto što se razlikuje od onoga što učenici rade u učionici, npr. odgovaranja na pitanja višestrukog izbora ili na esejsko pitanje. Jerald kaže da je moguće da čak i visokoobrazovani ljudi ne razumiju kvantitativne informacije u stvarnom životu.
Prema riječima Lynn Steen, profesorice matematike na koledžu St. Olaf u SAD-u, uloge koje brojevi i podaci imaju u savremenom društvu praktično su neizmjerljive. Prof. Steen je o matematičkoj pismenosti rekla sljedeće: “Praktično, svaki veći javni servis – od zdravstvenog do socijalnog osiguranja, od međunarodne ekonomije do reforme socijalne pomoći – zavisi od podataka, prognoza, interferencija i one vrste sistematskog razmišljanja koja ju čini središtem kvantitativne pismenosti.”
Naučna pismenost

Predmeti iz oblasti nauke, kakvi su priroda i društvo, biologija, hemija, fizika, spadaju među najmanje drage, tj. najteže predmete učenicima, ali stručnjaci smatraju da odrasli treba da razumiju i primjenjuju nauku u svakodnevnom životu. Postoji nekoliko vrsta znanja neophodnih za naučnu pismenost. Prva je da budemo upoznati sa značajnim naučnim istraživanjima. Cilj testa za mjerenje naučne pismenosti koji je osmislila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj jeste da provjeri znanje petnaestogodišnjaka o fizičkim sistemima, živim sistemima, Zemlji, svemiru i tehnologiji. Drugo neophodno znanje je o tome kako nauka funkcionira i kako primijeniti naučne metode kakve su promatranje i testiranje. A treće znanje je razumijevanje utjecaja nauke i tehnologije na naše društvo i fizički svijet, bilo na dobar ili na loš način. Tako je naučna pismenost jedna od ključnih vještina neophodnih ljudima 21. stoljeća.
Finansijska pismenost

Ova je vještina posebno važna za svakog građanina koji želi donositi zdrave

ekonomske odluke. Istraživanja u polju obrazovanja ukazuju da postoji mnogo “rupa” u finansijskoj pismenosti učenika i odraslih osoba u Americi. Rezultati nekih od finansijskih testova pokazuju da američki srednjoškolci zabrinjavajuće malo znaju o finansijama. Institut certificiranih finansijskih planera je također proveo istraživanje koje ukazuje na to da je jedan od najtežih problema učesnika bio donošenje individualnih finansijskih odluka.
Komunikacija i saradnja

Učenje je društvena aktivnost koja se dešava ili u formalnom okruženju škole ili u nekim drugim okruženjima. Komunikacija i saradnja su vještine koje podrazumijevaju sposobnost osobe da komunicira jasno, koristeći verbalne, pisane ili neverbalne načine, i da sarađuje efektivno i odgovorno s ljudima oko sebe. Svijet se smanjuje i postaje poput malog mjesta zahvaljujući internetu i novim tehnologijama. Upravo to donosi izazove u komunikaciji. Iako obrazovanje traži dobre komunikacijske vještine, uključujući govor, pisanje i čitanje, sve veća raznolikost globalne ekonomije traži mnogo kompliciraniji i napredniji set vještina za komunikaciju i saradnju. Naprimjer, od učenika i zaposlenika se očekuje da su sposobni da efektivno slušaju svoje nadređene i da rastumače dublja značenja unutar onoga što je rečeno te načina na koji je to rečeno. Učinkovit komunikator ne bi trebao samo dobro slušati, nego i biti sposoban da razgovara s različitim grupama o različitim temama – često na različitim jezicima. Kad je riječ o saradničkim vještinama, svaki pojedinac treba da bude sposoban da pokaže kako zna raditi produktivno i s poštovanjem prema drugima unutar raznolikih grupa. Suštinske komponente učinkovitih saradničkih vještina su:
‒ biti fleksibilan i od pomoći;
‒ biti spreman na neophodne kompromise.
Istraživači kažu da korištenje aktivnih metoda učenja, uključujući učenje na osnovu projekta (engl. PBL) i učenje na osnovu igre (engl. GBL), može učenicima pomoći u razvijanju ovih vještina.
Kreativnost i inovacija

Savremena američka istraživanja o radnoj snazi i globalnim ekonomskim indikatorima pokazuju da, osim spomenutih vještina, Sjedinjene Američke države trebaju ključnu, novu vještinu koja će ovoj državi omogućiti da se održi konkurentnom na svjetskom tržištu, a to je vještina kreativnosti i inovacije. Kreativnost je suštinska vještina koja podrazumijeva komunikaciju, rješavanje problema, riskiranje, znatiželju i propitivanje. Tip kreativnosti koji je danas potreban na poslu jeste onaj koji omogućava radnicima da rješavaju probleme s kojima se do tada nisu susreli. Također im pomaže da se nose s loše postavljenim zadacima ili problemima koji nemaju jedno ispravno rješenje ili ikakvo dobro rješenje.
Globalna svijest

Ova tema naglašava koliko su važni timski rad i saradnja s različitim ljudima iz različitih kultura, tokova života, religija, ideologija i životnih priča; to se sve mora činiti uz međusobno poštivanje. Također, promoviranje učenja drugih jezika je veoma smisleno i neophodno je za razumijevanje različitih nacija i kultura. Ako tako postupamo, onda ćemo omogućiti učenicima da se osjećaju bližim globalnim izazovima i različitim zajednicama u kojima mogu potencijalno nešto naučiti; tako će kreirati novi svijet u kojem svako svakoga poštuje i gdje se prihvataju ljudi različitih stavova, te će tražiti načine da riješe probleme umjesto da ratuju i ubijaju nevine ljude i uništavaju zemlju.
Biti svjesni odgovornosti

Vjerujem da su ovo sve značajne vještine za uspjeh pojedinca u životu i uspjeh njegove zemlje u svjetskoj ekonomiji. Ali ekonomija nije jedina koja treba različit set vještina. Sve brži razvoj tehnologije i interneta promijenili su i privatne i internacionalne poslove, od međuljudskih odnosa do trgovine. Jedini smislen način na koji možemo učiniti budućnost svake pojedinačne zemlje svjetlijom i obećavajućom jeste da iznjedrimo generaciju građana koji su svjesni svoje odgovornosti u očuvanju i jačanju raznolikosti i demokratije, a to će učiniti svijet boljim mjestom za život. Stoga, želimo da naše škole, bez obzira na kulturu i mjesto, pripreme i naoružaju učenike vještinama za 21. stoljeće kako bi se suočili sa svijetom koji se mijenja.
Kritičko razmišljanje i rješavanje problema

Poslodavci najviše cijene kritičko razmišljanje i rješavanje problema, jer istraživanja pokazuju da zadaci na poslu traže od zaposlenog da radi i one poslove za koje nije direktno dobio naređenje. Kao primjer za to navodimo da blizu 60 posto kompanija cijeni kritičko razmišljanje i rješavanje problema kao veoma važnu vještinu koju bi, po njihovom mišljenju, učenici koji završe srednju školu trebali posjedovati. Nažalost, čak 70 posto poslodavaca kaže da nisu zadovoljni svojim mladim uposlenicima kad je o ovome riječ. Mark Maddox iz kompanije “Unilever Foods North America” ponudio je objašnjenje o tome zašto je kritičko razmišljanje i rješavanje problema neophodno na radnom mjestu: “Od našeg osoblja u sferi proizvodnje tražimo da budu samoinicijativni ljudi koji ili posjeduju vještine rješavanja problema ili oni koje lahko možemo istrenirati da misle u pokretu i pronalaze kreativna rješenja za neke od veoma teških i izazovnih situacija.” Njegova kompanija ima tako visoka očekivanja jer poslovni nadzornici više nisu ti koji preuzimaju kontrolu i pojašnjavaju zadatke. Učenici ili zaposlenici s takvim vještinama su ne samo dobri za posao nego i za rješavanje problema koji svima prijete na lokalnom, nacionalnom i globalnom nivou.
Prevela Mubina Muftić