“Država se mora brinuti o svim svojim stanovnicima, ona mora biti država svih. Snažna, stabilna i povezana BiH je ona koja će brže i lakše kročiti na put ka EU. Gdje je njena budućnost i njen budući dom. Dom u kojem su granice među narodima zamagljene i podjele prošlosti prevaziđene”.
Razgovarao: Sead Numanović
Termin „konstitutivni narodi“ ne obuhvata sve stanovnike jedne države. Zbog toga on i nije prihvaćen u Evropskom parlamentu, u tekstu najnovije rezolucije o Bosni i Hercegovini, pojasnila je u intervjuu za politicki.ba Tanja Fajon, poslanica ovog tijela.
Janša stalno proizvodi skandale
Ona je predsjednica Socijalnih demokrata Slovenije i u razgovoru za naš portal analizirala je preuzimanje predsjedavanja Vijećem Evropske unije od strane njene države.
Slovenija je preuzela predsjedavanje Evropskom unijom od 1. jula ove godine. S situacijom u Sloveniji kakva jeste – Vlada funkcionira s upitnom većinom i rastućim nezadovoljstvom Slovenaca stanjem u zemlji. Može li i hoće li Vlada Slovenije biti na visini zadatka ili se bojite da će Slovenija (opet) biti obrukana?
– Vanjska politika je nastavak unutarnje politike, tako da trenutna situacija u Sloveniji i solo akcije premijera sigurno utječu na odnose u međunarodnoj zajednici. Za obavljanje određene političke funkcije potrebno je diplomatsko, odgovorno i racionalno ponašanje, kako u službenoj, tako i u ličnoj sferi. U zadnjoj godini je širenje laži, mržnje i paranoje nešto što je postalo stalnica u Sloveniji, a očigledno je gospodinu Janši uspjelo stvoriti dramu na samom početku predsjedavanja Slovenije Vijećem EU. Nadam se da neće nastaviti sa svojim potezima i da neće zasjeniti cijelo predsjedništvo i posao koji su uložili timovi za pripremu na naredne pola godine. Početak sigurno nije obećavajući, ljudi zaslužuje bolje i nadamo se boljoj atmosferi u sklopi domaće i evropske politike.
Mnogi skandali su nastali zbog neprikladne komunikacije gospodina Janše, koji više puta sa načinom izražavanja – posebno preko društvenih mreža – nanosi štetu i sebi i Sloveniji. Definitivno treba obratiti pažnju na nedostatak poštovanja, profesionalnosti i spremnosti za dijalog, posebno od strane osobe koja bi trebala biti uzor drugima, ali mislim da općenito imamo dovoljno sposobnih stručnjaka, političara i predstavnika koji će se potruditi da vratimo Sloveniji ugled koji zaslužuje.
Ja, kao predstavnica u Evropskom parlamentu i kao predsjednica Socialnih demokrata u Sloveniji, vjerujem da smo spremni na konstruktivnost i saradnju – za dobro svih stanovnika Evropske unije.
Kako gledate na objavljeni program predsjedavanja Slovenije EU-om? Šta je dobro, a šta je loše u njemu?
– Proriteti i ciljevi su jasno zapisani, a program je u velikoj mjeri naslijeđen od država koje su predsjedovale prije Slovenije. Dosieji koji će se odrađivati su svakako zahtjevni i komplicirani, a vrijeme predsjedavanja nije najednostavnije, zato su komunikacija i neutralnost predsjedavajuće države jako bitne. To će vjerovatno biti i najteži dio, donijeti konkretne rezultate na zapisanim područjima, posebno na teškim temama kao što su migracije i azil, sigurnost, zapadni Balkan, Schengen i oporavak od posljedica pandemije COVID-19.
Još uvijek se nalazimo u krizi i ne možemo sigurno znati šta nas čeka, zato će nam trebati velika mjera solidarnosti i prilagođavanja.
Također moramo uzeti u obzir da odlazi jedna od najjačih političara na području Evropske unije, gospođa Angela Merkel i da nas poslije predsjedavanja čekaju izbori u Francuskoj.
Zadatak Slovenije će također biti pažljivo nadziranje provedbe zakona u saradnji s Evropskom komisijom. Portugalsko predsjedništvo uspjelo je pripremiti prvu međuvladinu konferenciju u pristupnim pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom prema novoj metodologiji proširenja. Sada treba potvrditi pregovaračke okvire za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, što će omogućiti da pregovori sa njima počnu.
Doprinos ekonomskom i političkom razvoju regije
Jedan od slovenačkih prioriteta predsjedavanja EU je zapadni Balkan. Kakvim tu ocjenjujete planove kabineta Janeza Janše? Njegov “non-paper” obilježit će i predsjedavanje nad EU u narednih šest mjeseci. Koliko je taj skandal naštetio poziciji Slovenije i na zapadnom Balkanu i koliko će on onemogućiti realizaciju nekih aktivnosti koje bi inače bilo lako realizirati?
– Unutar EU Slovenija ima važnu ulogu, jer je historijski i geografski bliska cijeloj regiji. Prisustvo Slovenije u ekonomskom, sigurnosnom i civilnom sektoru znači da smo svjesni koliko su važne relacije između nas i država zapadnog Balkana.
Moramo također biti svjesni da posebno povezani od 2004. godine, jer se ogroman broj ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije preselio u Sloveniju. Od tada smo također doživjeli dvije krize, ekonomsku i migrantsku, dok smo danas već duboko u trećoj krizi koju je donijela pandemija. Iz prošlih iskustava naučili smo da možemo biti snažni saveznik i poveznica između EU i zapadnog Balkana te da dugoročno ima smisla ulagati u stvari koje nas spajaju i dijalogom rješavati historijske nesuglasice.
Zato se nadam da ćemo u narednim mjesecima iskoristi priliku koju imamo.
Ključno je da doprinesemo političkom i ekonomskom razvoju regije, nudimo pretpristupnu i bilateralnu tehničku pomoć zemljama u sklopu njihove evropske perspektive i približavanja NATO-u. To sigurno znači da moramo poboljšati saradnju i ažurirati trenutne smjernice za zapadni Balkan.
Mislim da je svima jasno da ideje predstavljene javnosti u zadnjoj aferi sa non-paperom ne dolaze u obzir. Moramo podržavati napredak i suverenitet država u regionu, a ljudima koji šire mržnju i žive sa frutracijama iz prošlosti, gledaju samo na vlastitu korist, nije mjesto u kreiranju politika za bolju budućnost Evrope.
Janšina vlada uspjela je preživjeti – tijesnom većinom – još jedno glasanje u parlamentu. Može li se desiti da ona, tokom predsjedavanja EU, padne? Hoće li EU morati jače nadzirati Sloveniju tokom predsjedavanja? Koliko je i da li je politika Janeza Janše antievropska (da ne kažem fašistička), obzirom na stavove koje iznosi?
– Zbog postupaka premijera, Slovenija je u zadnjoj godini više puta tretirana kao zemlja koja skreće sa evropskih puteva i evropskih vrijednosti. Zadnji primjer je iz prošle sedmice, kada je Janez Janša u pratnji Orbana i Morawieckog branio mađarski zakon o sportu kojim se zabranjuju LGBTI sadržaji u obrazovnom procesu.
Dojam o Sloveniji potvrđuju članovi uglednih evropskih medija, koji su Janšu analizirali kao odanog sljedbenika Orbanove aliberalne demokratije. Podrška nepravilnostima koje se dešavaju u Mađarskoj i Poljskoj, i promoviranje istih u Sloveniji, nije samo potpuno pogrešno, već i jako opasno.
Mi, kao SD u Sloveniji, stalno pozivamo na nove, vanredne izbore i vjerujemo da stanovništvo Slovenije i EU zaslužuje bolje.
Trebamo vladu koja ljude sluša i radi za njih, a ne protiv njih.
Neupitan suverenite BiH
Evropski je parlament nedavno usvojio Rezoluciju o Bosni i Hercegovini. Kakva je Vaša ocjena teksta rezolucije?
– Rezolucija o BIH podržava suverenitet i nezavisnost Bosne i Hercegovine. Sa usvajanjem ove resolucije podržavamo napredak, pozivamo lokalne političare da donesu reforme i Ustav koji će biti u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Rezolucija također strogo osuđuje nacionalističku retoriku, poricanje genocida i veličanje ratnih zločina.
Zašto u njoj nema “konstitutivnosti naroda” u BiH, oko čega se podigla i izvjesna “prašina” zbog stavova Hrvatske?
– Termin konstitutivnih naroda ne predstavlja sve stanovnike neke zemlje i njihova prava, zato podržavamo termin građani. Preduvjet za pristupne pregovore je suzbijanje diskriminacije i osiguranje jednakosti svih građana u izbornom procesu, zato lokalne politike moraju raditi na tome.
Kako gledate na argumentaciju i predstavnika SDP-a u EP-u, koji su glasali protivno stavu S&D u EP?
– Teško je graditi na zajedničkoj, boljoj budućnosti svih stanovnika BiH, kada veliki broj ljudi i dalje razmišlja o podjelama i o vlastitim interesima. Država se mora brinuti o svim svojim stanovnicima, ona mora biti država svih. Snažna, stabilna i povezana BiH je ona koja će brže i lakše kročiti na put ka EU. Gdje je njena budućnost i njen budući dom. Dom u kojem su granice među narodima zamagljene i podjele prošlosti prevaziđene.
Politički.ba
