SVJETSKI DAN ORALNOG ZDRAVLJA
Svjetski dan oralnog zdravlja obilježava se 20. marta svake godine, kako bi se promovisalo poboljšanje oralnog zdravlja širom svijeta.
Svjetska federacija dentalne medicine (engl. World Dental Federation, FDI) je prvi put obilježila Svjetski dan oralnog zdravlja, 12. septembra 2007. godine (na datum rođenja osnivača FDI, dr. Charlesa Godona). Međutim, svjetska kampanja je u potpunosti zaživjela tek od 2013. godine kada je datum obilježavanja promijenjen na 20. mart, jer se u septembru održavaju drugi međunarodni događaji poput Svjetskog stomatološkog kongresa FDI.
20. mart je odabran kako bi istaknuo sljedeće: djeca bi trebala imati 20 mliječnih zubi, starije osobe moraju imati ukupno 20 prirodnih zuba na kraju svojeg života da bi se smatrale zdravima, a navedemo li redni broj mjeseca ispred rednog broja dana, tj. 3/20, dobit ćemo oralni status koji bi trebale imati zdrave odrasle osobe, 32 zuba i nijedan (0) zubni karijes.
Pravilno i temeljito perite zube četkicom te koristite konac za zube ili međuzubnu četkicu, kao i rastvore za ispiranje usta. Čistite jezik svakodnevno. Redovno mijenjajte četkicu. Hranite se uravnoteženo i izbjegavajte grickalice. Odlazite na redovne kontrolne preglede kod stomatologa. Bolesti usne šupljine utiču na cjelokupno zdravlje – zdravi zubi su zdrav život.
***
Svjetski dan oralnog zdravlja 20. mart u 2024. godini u cijelom svijetu obilježava se sa sloganom „Sretna usta su …. sretno tijelo“ (eng. A happy mouth is….a happy body), a ujedno je i početak trogodišnje globalne kampanje u periodu 2024- 2026 godine koju će sa ovim slaganom provoditi Svjetska dentalna federacija (engl. World Dental Federation, FDI). Osnovni cilj obilježavanja ovog datuma je povećanje svijesti o značaju brige o oralnom zdravlju kao važne osnove za očuvanje općeg zdravlja.
Oralno zdravlje je jedna od ključnih komponenti sveukupnog općeg fizičkog i psihičkog zdravlja i dobrobiti svake osobe. Svjetska zdravstvena organizacija (engl. World Health Organization, WHO) definiše oralno zdravlje kao stanje odsustva boli u području usta i lica, patoloških promjena usta i grla, oralnih infekcija i ozljeda, parodontnih (gingivnih) bolesti, karijesa, gubitka zuba te drugih bolesti i poremećaja koji ograničavaju pojedinca pri žvakanju hrane, govoru ili utiču na njegovo psihosocijalno blagostanje.
Svjetska dentalna federacija (engl. World Dental Federation, FDI) 2016. godine dala je novu definiciju oralnog zdravlja koja uključuje više dimenzija oralnog zdravlja, a koja glasi: „Oralno zdravlje je višeslojno i podrazumijeva mogućnost govora, osmijeha, mirisa, okusa, dodira, žvakanja, gutanja, prenosi pouzdano raspon emocija izrazima lica bez boli, nelagode i bolesti u kraniofacijalnom području.” Ovom definicijom naglašene su tri ključne komponente oralnog zdravlja: bolesti i stanja, psihosocijalne funkcije i fiziološke funkcije. Zdrava usna šupljina omogućava prehranu, govor i socijalni kontakt bez ikakvih teškoća.
Oboljenja usta i zuba, karijes (zubni kvar) i parodontopatije (oboljenje potpornog aparata zuba), predstavljaju jedne od najraširenijih nezaraznih oboljenja ljudi, pa s toga imaju veliki zdravstveni, socijalni i ekonomski značaj. Osobe koje imaju probleme vezane za oralno zdravlje osim funkcionalnih imaju i nerijetko socijalna ograničenja i probleme u različitim socijalnim interakcijama koji negativno utiču na njihovu ukupnu mentalnu dobrobit.
Zubni karijes je jedna od najraširenijih bolesti danas u svijetu i predstavlja veliki javnozdravstveni problem. Zubni karijes je hronična multifaktorijalna bolest tvrdih zubnih tkiva koja zahvaća sve uzraste. Za prevenciju nastanka karijesa od velikog značaja je procjena prisustva rizika kod svakog pacijenta individualno kako bi se na promjenjive faktore rizika moglo pravovremeno uticati, te na taj način prevenirati nastanak karijesa.
Najčešći faktori rizika za nastanak karijesa su: količina i vrste bakterija koje uzrokuju karijes, kvalitet gleđi, količina i sastav sline, opće zdravstveno stanje, oralno-higijenske navike i prehrambene navike posebno konzumiranje rafiniranih šećera te protok vremena. Zubni karijes je već dugi niz godina vodeće oboljenje kada je u pitanju oralno zdravlje kod stanovništva u Kantonu Sarajevo.
Parodontalna oboljenja i gingivitis pogađaju tkiva koja okružuju zube, uključujući desni, kost i vezivno tkivo. Najčešće se smatraju oboljenjima osoba starije životne dobi, ali se mogu pojaviti i kod mlađih osoba. Genetski faktori imaju značajan uticaj na rizik od razvoja ovih bolesti. Za prevenciju ovih oboljenja značajno je prevenirati promjenjive faktore rizika što su: loša oralna higijena, pušenje, nezdrava ishrana, stres i upotrebu određenih lijekova. Istraživanja su pokazala povezanost parodontalnih oboljenja i gingivitisa sa nekim hroničnim oboljenjima kao što su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest i bolesti respiratornog sistema. Bakterije iz parodontnog džepa mogu putem krvotoka dospjeti i naseliti naslage na koronarnim sudovima i doprinijeti stvaranju ugruška. Postoje dokazi da osobe sa parodontitisom imaju upravo zbog navedenih razloga veći rizik od nastanka koronarne bolesti srca.
U cilju očuvanja oralnog zdravlja stanovništva potrebna je pravilna i redovna oralna higijena, pravilna ishrana, dostupne zdravstvene usluge koje se mogu priuštiti, redovni pregledi svih dobnih skupina, a posebno preventivni pregledi djece. Adekvatni programi zaštite i promocije oralnog zdravlja na nivou zajednice, te uspostava sistema adekvatnog praćenja stanja oralnog zdravlja stanovništva su od ključnog značaja za unapređenje oralnog zdravlja stanovništva.
