Evropa je jedino mjesto gdje BiH pripada
VIJESTI.BA: U Komitetu za vanjske poslove Evropskog parlamenta usvojen je izvještaj o BiH u kojem se navodi da nema napretka, da se EU treba više angažirati na rješavanju problema u zemlji, te da je Dayton nefunkcionalan. Bh. vlasti su, po ko zna koji put, pozvane na sveobuhvatnu promjenu Ustava. Smatrate li da će se vodeće političke stranake u BiH ponovo oglušiti na taj poziv ili će ga ozbiljno shvatiti, kao što ste Vi već upozorili?
SORENSEN: Evropski parlament predstavlja stavove izabranih predstavnika EU. Njegove rezolucije treba shvatiti ozbiljno – i ja se nadam da ih institucije u BiH na svim nivoima tako i shvataju
VIJESTI.BA: Primjeri zemalja regije trebalo bi da budu lekcija bh. političarima, odnosno kako kompromis vodi napretku na putu evropskih integracija. Ipak, posljednji razgovori bh. političara o rješavanju presude “Sejdić – Finci”, koja je ključni uslov za kredibilnu aplikaciju BiH za članstvo u EU, pokazali su da umjesto spremnosti na dogovor vlada isključivost, što će u izbornoj godini biti još izraženije. Koje su Vaše preporuke za prevazilaženje ove situacije? Dakle, kako da se iz deklarative konačno pređe u operativnu fazu i realizuju neophodne reforme?
SORENSEN: U ostalim zemljama regiona zaista jesmo vidjeli da su izgledi članstva u EU doveli do konsenzusa političkih snaga. Postignuti su dogovori i donesene teške odluke na osnovu toga što su sve snage u tim zemljama ozbiljno opredijeljene za evropske integracije.
Kao što smo vidjeli, zemlje poput Hrvatske, Srbije i Crne Gore napreduju u procesu pristupanja – što pokazuje da EU nagrađuje reforme i djelovanje.
Još uvijek nije prekasno da politički lideri pretoče iskazanu opredijeljenost u dogovor i konkretno djelovanje. U interesu je građana Bosne i Hercegovine da to učine i građani to treba i da zahtijevaju.
VIJESTI.BA: Javnost je jasna u ocjeni da se kroz presudu “Sejdić – Finci” ne rješava ono što ona zapravo zahtjeva, dakle uklanjanje diskriminacije, nego takozvano “hrvatsko pitanje”. Prema izjavama većine političkih lidera, glavni krivac za neprovođenje presude je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović. Budući da ste aktivan učesnik u razgovorima sa liderima stranaka, možete li potvrditi tezu da Čović konstantno podiže ljestvicu, te da želi dobiti više nego što je realno?
SORENSEN: Nikada ne upirem prstom ni u koga, zato što to ne pomaže. Ukoliko neki lider ili stranka želi da u ovom procesu riješi neke druge stvari, odgovornost leži na njima, pošto će oni odgovarati građanima u predstojećim izborima. Svaka predstava prema kojoj EU favorizuje jednu ili drugu grupu je pogrešna.
Presuda mora biti izvršena zato što želimo da BiH uđe u EU kao suverena i jedinstvena zemlja. Spremnost EU da pomogne – kao što smo do sada činili – isto toliko je snažna danas kao i kada sam ja došao 2011. Lideri i institucije moraju da nastave da rade na postizanju dogovora.
EU ističe probleme kredibiliteta BiH koji su nastali zbog neizvršenja presude Evrpskog suda za ljudska prava. To pitanje će i dalje biti prisutno – neće tek tako nestati.
Takođe smo rekli da održavanje opštih izbora ne smije biti ugroženo i da demokratija mora da se nastavi. Izuzetno sam zadovoljan time što je EU dala doprinos putem savjeta u vezi sa nedavno usvojenim amandmanima na izborni zakon u domenu teritorijalne organizacije, što je osnovni uslov za održavanje izbora.
VIJESTI.BA: Za BiH pokazala se nepremostivom preporuka dozvoliti da biraju i mogu biti birani svi građani bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost. Godine insistiranja i napora visokih zvaničnika EU ništa nisu promijenili. Kao evropejac i demokrata, smatrate li apsurdnim da se beskonačna rasprava vodi o nečemu što je necivilizacijski? Zar nije nazadno to što se polemiše o ovom pitanju, umjesto da se riješi pod hitno?
SORENSEN: Sigurno je da je to trebalo ranije da riješe oni koji su za to odgovorni. Politiku ove zemlje oblikuju političari.
Međutim, ovdje u BiH mi radimo ono što EU radi u svojim državama članicama i širom svijeta – pomažemo da se postigne dogovor kako bi se rad usmjerio na ostale brojne izazove, naročito u domenu ekonomije.
VIJESTI.BA: Pojedini analitičari upozoravaju da se rješenje za presudu “Sejdić – Finci” ne može postići uz posredovanje Evropske komisije, budući da je odluka Suda u Strasburu u nadležnosti Vijeća Evrope, a ne Evropske komisije i Kancelarije za proširenje EU. Ističe se da je sistemska greška Evropske komisije to što je preuzela predmet koji nije u njenoj nadležnosti. Kako komentarišete ove navode? Snosi li Evropska komisija dio odgovornosti za nerješavanje presude?
SORENSEN: Ovo je u velikoj mjeri stvar Evropske komisije zato što je primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima takođe dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i EU.
Pored toga, Savjet je naveo da je izvršenje ove presude politički uslov, što je ponovljeno u oktobru prošle godine u zaključcima Savjeta za spoljne poslove. Dok to ne bude urađeno, napredovanje BiH ka EU ne može biti odblokirano.
BiH ne treba da sumnja u izdržljivost EU – naš cjelokupan sistem počiva na kontinuiranom radu sve do postizanja dogovora i neodustajanju od uslova koje smo postavili.
VIJESTI.BA: SAD, prema tvrdnjama analitičara, imaju nameru da preuzmu glavnu ulogu u posredovanju između bh. snaga u rešavanju ključnih političkih dilema, ali samo u slučaju da propadnu napori EU u rešavanju političke zavrzlame u slučaju traženih izmena Ustava BiH zbog presude “Sejdić – Finci”. Hoće li se EU umoriti od BiH? Koliko bi eventualno veći angažman američke diplomatije doprinio rješavanju ključnim političkih problema u BiH?
SORENSEN: Ovdje se ne radi o EU. Naša snažna podrška je već obezbijeđena. Pitanje je da li imamo vjerodostojne sagovornike, da li će rukovodstvo iz redova najistaknutijih političara BiH ostvariti napredak na putu ka EU.
Takođe želim da budem jasan u tome da evropske integracije neće stati zbog nacionalnih izbora. Program EU ostaje potpuno aktivan i u 2014. godini, i to pitanje zaista mora biti iznad dnevne i izborne politike. Možete biti sigurni da ćemo tokom ove godine biti aktivni i u odnosu sa drugim partnerima, kao što su civilno društvo, građani i mediji, kako bismo pitanja koja se odnose na EU zadržali u žiži pažnje.
Ne želimo da BiH zaostaje, želimo da se vaša zemlja pridruži EU, ali odluka je na vama. Brzina evropskih integracija Bosne i Hercegovine konačno zavisi od napretka na reformama vezanim za EU, što znači od lidera ove zemlje i građana koji za njih glasaju.
VIJESTI.BA: Politička kriza u zemlji svakako se odražava i na ekonomiju. U kojim oblastima leži šansa za ekonomski oporavak zemlje? Kako je učiniti pogodnim tlom za nove investicije?
SORENSEN: Ekonomija Bosne i Hercegovine suočena je sa ozbiljnim izazovima, i to ne samo u smislu ekonomskog ostvarenja, nego mnogo više od odustva opredijeljenosti za reforme i strukturnim prilagođavanjima. Ukoliko ne bude napretka u strukturnim reformama u ključnim oblastima, nećemo vidjeti pozitivna kretanja. Naravno, održavanje makroekonomske stabilnosti je takođe od fundamentalnog značaja.
Potrebne su investicije, i strane i domaće. BiH mora da oslobodi investicioni prostor za privatna preduzeća, što podrazumijeva smanjenje javnog sektora; mora da ima formirane i funkcionalne regulatore koji imaju neophodnu nezavisnost i zadovoljavaju operativne uslove. Naročito treba da se usmjeri na oblast energetike i saboraćaja, a u tim nastojanjima Bosna i Hercegovina neće biti sama.
VIJESTI.BA: Za razliku od Hrvatske ili Srbije, koje su odlučne u raskidanju veza s tajkunima povezanim sa sumnjivim radnjama i političarima, u BiH je ta povezanost gotovo prirodna. Gotovo da nema rezultata borbe protiv organizovanog kriminala, a korupcija se uvukla u sve pore društva. Kretanje ka EU podrazumijeva rješavanje pitanja korupcije. Plaše li se bh. vlasti napretka ka EU, jer bi očito same sebe ugrozile?
SORENSEN: EU je u potpunosti posvećena borbi protiv korupcije. Iz tog razloga ukupna opredijeljena pomoć EU u domenu borbe protive korupcije u Bosni i Hercegovini iznosi oko 11 miliona evra.
Veliki dio tih sredstava namijenjen je za jačanje institucija – što je bitno – ali građani moraju da budu dio toga i vjeruju u to. Borba protiv korupcije nije samo zadatak vlade. Mi takođe podržavamo projekte koje realizuju organizacije civilnog društva. Bez nevladinih organizacija i medija, program borbe protiv korupcije ne bi bio uspješan. Još jedno pitanje na vrhu liste prioriteta sadašnje i buduće podrške EU je oduzimanje imovine i upravljanje oduzetom imovinom.
Konkretno, evidencija ostvarenih rezultata postignutih u istragama i procesuiranju visokoprofilnih slučajeva nije zadovoljavajuća. Dakle, potrebni su veći napori i politička volja za borbu protiv korupcije. Ono što će u tome biti od pomoći je da politički akteri obezbijede uslove koji omogućavaju agencijama za primjenu zakona i ostalim institucijama da nesmetano primjenjuju zakon.
VIJESTI.BA: Istraživanje Direkcije za evropske integracije pokazalo je da 80 posto građana BiH ima pozitivan stav u vezi sa članstvom naše zemlje u EU. Međutim, u posljednje vrijeme pojavljuju se i izjave u kojima se propituje evropska budućnost BiH, pominje ekonomska kriza u EU i da ni tamo nije više stanje kao prije nekoliko godina. Šta na kraju našeg razgovora možete poručiti građanima BiH?
SORENSEN: Iskreno se nadam da će u 2014. godini lideri postići dogovor o izvršenju presude Evropskog suda za ljudska prava, čime će se ukinuti diskriminacija u Predsjedništvu BiH i Domu naroda. Takođe želim da naglasim da naš rad neće stati zbog nacionalnih izbora – predstoji još dosta rada na programu EU: promovisanje vladavine prava, reforma ekonomije i promovisanje ljudskih prava.
Nadam se da će građani izaći na izbore u oktobru 2014. u što većem broju i izraziti svoje mišljenje
Građani treba da znaju da EU ostaje opredijeljena za evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana. Evropa je jedino mjesto gdje BiH pripada. A Evropa nije Evropa bez svih svojih dijelova
N.Š.
(Vijesti.ba)
