Posrednička uloga Sebastijana Kurca
Sa austrijskim preuzimanjem predsjedavanje Savjetu EU (1. jula) po prvi put će na čelu biti koalicija sa desničarskim populistima. Migracije će toj zemlji biti centralna tema.
Ne nazire se još kraj spora u vezi sa zajedničkom evropskom migrantskom politikom: u Njemačkoj je vladajuća koalicija na teškoj probi, države Višegradske grupe su i dalje na kursu konfrontacije sa ostatkom EU, a Italija je zatvorila svoje luke za izbjeglice spašene nakon brodoloma. Na Samitu EU su se s teškom mukom dogovorili da bolje zaštite spoljne granice EU. No, pitanje kako će migranti dalje biti raspoređivani u EU ostalo je bez odgovora.
I baš sad Austrija preuzima predsjedavanje Savjetu EU, zemlja koja je posljednjih godina izrazila veoma malo spremnosti na kompromise u izbjegličkoj politici. Sebastijan Kurc iz konzervativne OVP, u Beču vlada zajedno sa FPO, strankom koja je neprijateljski nastrojena prema strancima. Kurc – koji je u najvećem jeku izbjegličke krize 2015. bio ministar spoljnih poslova – kazao je tada da je zadužen za zaustavljanju imigracije u EU.
Konsenzus oko zaštite spoljnih granica
“Vjerujem da ljudi imaju pravo kada kažu da se na evropskom nivou konstantno priča o temi migracija, a da se de fakto ništa ne dešava”, kazao je Kurc nekoliko dana uoči početka austrijskog predsjedavanja u Briselu. Šestomjesečno predsjedavanje Austrije Savjetu EU će biti pod motom ‘Evropa koja štiti’. Predsjednik Vlade Austrije želi da pod tim motom u prvi plan istakne smanjenje useljavanja na svim migrantskim rutama. Najnoviji dogovor EU da se na sjeveru Afrike izgrade kampovi za smještaj brodolomnika, za Austriju znači da se ide u pravom smjeru.
Kurc takođe napominje da je ograđivanje sada postao zajednički cilj. On na to gleda kao na pozitivan razvoj. “2015. nije bilo tako. Sada jeste, i samo to je već kretanje u pravom smijeru.” Austrija se zalaže za bolju zaštitu spoljnih granica EU i planira da proširi Agenciju za zaštitu granica Fronteks.
Evropska komisija je već predložila da se do 2027. Fronteks pojača sa 10.000 novih službenika. Ni Austriji, a ni drugim zemljama EU to nije bilo dovoljno brzo i na posljednjem Samitu EU su se dogovorili da se Fronteks ojača već do 2020. No, bez obzira što je poboljšanje zaštite spoljnih granica naišlo na široko odobravanje, biće to teško sprovesti u djelo.
Posljednje povećanje broja osoblja u Fronteksu, 1.500 novih služebnika, još nije sprovedeno, jer nacionalne vlade otežu sa slanjem ljudi na intervencije zaštite EU granica. Ovo posljednje povećanje, Saskia Štahovič, rukovoditeljka austrijskog Instituta za međunarodnu politiku u Beču, smatra nerealnim. “Znajući koliko je ovo posljednje bilo teško, ne vjerujem da će to biti jednostavno.”
Austrija kao posrednik?
Nema mnogo jedinstva ni po pitanju šta će se dogoditi sa migrantima koji već borave na teritoriji EU. Vlada u Rimu već godinama zahtijeva da se izbjeglice kojima je priznat status u toj zemlji rasporede po drugim zemljama EU. Slovačka i Mađarska su se bezuspješno žalile na zaključak EU iz 2015, ali bez obzira na to ne primaju izbjeglice. Pa ni Austrija, kao uostalom i mnoge druge zemlje EU, nije ispunila kvote zacrtane Dablinskim sporazumom.
“Predsjedavanje ima za zadatak da objedini fundamentalne pozicije”, kazao je luksemburški ministar spoljni poslova Žan Aselborn Dojčlandfunku. “Smatram da nije ispravno, nije dobro, nije evropski i na kraju da je pogrešno da se Austrija tako snažno i svim sredstvima stavlja na stranu Višegradske grupe. To će naštetiti Evropskoj uniji!” Bez zajedničkog evropskog rješenja o “raspoređivanju tereta”, dakle raspoređivanja migranata unutar Evrope, dugoročni spor o useljavanju neće biti riješen, smatra Aselborn.
Kancelar Sebastijan Kurc je kazao uoči početka predsjedavanja da će njegova zemlja preuzeti posredičku ulogu između zaoštrenih frontova. No, treba sačekati i vidjeti da li će Austrija zaista uspjeti da svoje jasne stavove stavi u drugi plan, kaže Janis Emanoulidis, naučni direktor trusta mozgova “Eurpean Policy Center” u Briselu.
Budžet EU i Brexit
Druga tema u kojoj će Austrija morati da posreduje su pregovori o budžetu EU za narednih sedam godina. Finansijski okvir u periodu od 2021. do 2027. će biti prvi budžet bez Velike Britanije. A kako bi se kompenzovalo to što će izostati jedan platiša, Evropska komisija smatra da ostale zemlje treba da povećaju neto uplate.
Kancelar Kurc je odbacio povećanje uplata u budžet kao “neprihvatljive” i najavio “žestoke pregovore”. Povuci potegni oko aktuelnog budžeta EU, za period do 2014. do 2020. trajalo je dvije i po godine. Pojedine države, a među njima i Njemačka, zahtijevaju ovaj put da se znatno brže postigne kompromis, u idealnom slučaju još prije izbora za Evropski parlament sljedeće godine u maju, kazao je politikolog Janis Emanouilidis.
U vrijeme Austrijskog predsjedavanja pada i ključni dio pregovora o Brexitu. To bi u svakom slučaju trebalo da se završi kako se ne bi dogodilo da Velika Britanija 2019. izađe iz EU bez postignutog sporazuma. Ali, da li će se to i dogoditi ostaje otvoreno. Nekoliko važnih tačaka su sporne na britanskoj strani: da li će u budućnosti biti granične kontrole između Sjeverne Irske i Republike Irske, kao i pitanje da li će Velika Britanija ostati na zajedničkom tržištu. Ako se Britanci pravovremeno dogovore, onda bi Austrija kao predsjedavajuća morala da se pobrine za to da među preostalim članicama EU ne bude nejednakosti, kako bi se pregovori što je moguće brže zaključili.
DW.DE
- Autor Doris Pundy
