Prema podacima Središnje banke Turske, zemlja je prošle godine imala dug od 453 milijarde dolara, ili 53% bruto domaćeg proizvoda, što je svrstava u rang zemalja koje nisu vezane luđačkom košuljom dužničkog ropstva.
U jeku sukoba s Washingtonom prošle godine je turska lira pretrpjela špekulativni udar bankara s Wall Streeta, ali se nakon toga oporavila i sad je tečaj približno isti prije strmoglave devalvacije kada je u kolovozu za jedan američki dolar trebalo izdvojiti preko 7 turskih lira. Današnji tečaj je 5,2 lire za jedan dolar, što je iznova dalo zamah malom i srednjem poduzetništvu, koje je opterećeno uvozom i kreditima u američkoj valuti.
No, Turska je donijela odluku, barem pod Erdoganom, da se više neće obraćati Međunarodnom monetarnom fondu, ni za savjete ni za kredite.
Turska više ne namjerava koristiti usluge Međunarodnog monetarnog fonda, niti od njega uzimati zajmove, rekao je jučer turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan .
“Zatvorili smo stranicu s kreditima Međunarodnog monetarnog fonda i, uz Božju volju, nikada je više nećemo otvoriti”, kazao je turski predsjednik države, govoreći pred parlamentarnom skupinom vladajuće Stranke pravde i razvitka, izvještava turski Daily Sabah.
“Turska je 2013. isplatila posljednji dio svog duga Međunarodnom monetarnom fondu i više neće uzimati njegove zajmove”, kazao je Erdogan.
MMF ima Ured rezidentnog predstavnika u Turskoj, koji Ankari predaje izvješća Međunarodnog monetarnog fonda i dokumente Izvršnog odbora koji se odnose na Tursku. Ured u Ankari prati ekonomska kretanja i politike u Turskoj, povezuje turske vlasti i osoblje MMF-a u Washingtonu i koordinira tehničku pomoć MMF-a, koju Erdogan sada odbacuje.
MMF na svojoj službenoj stranici navodi kako je njegov rezidentni predstavnik u Turskoj, Srikant Seshadri, također i izvor informacija o stavovima MMF-a za javnost, domaće i strane analitičare, investitore, akademske i istraživačke institucije, te turske međunarodne partnere i njihove diplomatske misije.
Što će ostati od ove “suradnje” ili će se Erdogan odlučiti na zatvaranje ureda poput Viktora Orbana, saznat ćemo uskoro.
Turska je još 2008. prestala uzimati zajmove od MMF-a i posljednju tranšu kredita je vratila 2013. Od tada nije uzela ni dolar od ove međunarodne financijske institucije.
Tursko ministarstvo financija je ranije izvijestilo da ne pregovara o dodjeli kredita MMF-u zemlji.
“Izjave o pregovorima o dodjeli kredita Turskoj od strane MMF-a su netočne i predstavljaju manipulaciju javnog mnijenja. Tursko gospodarstvo je uspjelo prevladati krizno razdoblje bez vanjske potpore.Jasno je da je motiv objavljivanja vijesti o uzimanju kredita MMF-a operacija dezinformacije, kojoj nedostaje bilo kakve dosljednosti. Operacija je pokrenuta unatoč povoljnim omjerima zaduženosti Turske , razine duga i financijske discipline”, navodi se u priopćenju turskog ministarstva financija od 1. veljače.
Podsjetimo, nacionalna valuta Turske je prošle godine u više navrata dosegnula povijesni minimum u odnosu na dolar. U kolovozu je tečaj premašio 7 turskih lira za američki dolar. Valutna kriza u zemlji je postala posebno teška nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da je za udvostručio carine na aluminij i čelik iz Turske, na 20% odnosno 50%. Kao odgovor na to, Ankara je povećala carine na 22 vrste američke robe, uključujući duhan, alkohol, automobile, kozmetičke proizvode, rižu i voće, ukupne vrijednosti 533 milijuna dolara.
“Svjesni smo problema. Nestabilnosti u razmjeni i kamatnim stopama, te da je inflacija u proteklim mjesecima uzrokovala određene poteškoće u svakodnevnom životu ljudi. Te ekonomske fluktuacije se nisu se dogodile zbog realnog stanja u zemlji, nego zato što je Turska bila pod napadom. Međutim, zemlja je pobijedila i te je napade odbila. Odlučili smo intervenirati i u cijenama, ako bude potrebno, a te ćemo mjere poduzeti na lokalnoj razini, kroz općine. Našim građanima moramo pružiti jeftinije proizvode” , kazao je Erdogan, dodajući kako Turska slične krize može prevladati sama i bez inozemne pomoći.
Logicno.com
