Energijska efikasnost: Novi biznis za nove navike
Skokovi i padovi cijena energenata kakvim smo svjedoci i ovih dana ozbiljno su upozorenje da se u odabiru energije kojom će se napajati industrijska postrojenja ali i domaćinstva treba ozbiljnije pristupiti, a u potrošnji biti krajnje ekonomičan i racionalan.
Pri tom odabiru trebalo bi voditi računa i o činjenici da nije sam “in” već i nužna potreba da to bude energija koja ima najmanji negativni uticaj na životnu sredinu. U tom kontekstu treba posmatrati razvijanje biznisa zasnovanog na proizvodnji alternativnih goriva i neke aktuelne investicije i u Bosni i Hercegovini.
OPTAD NA VATRI:S arajevska kompanija C.I.B.O.S. zapošljava 160 radnika i ima 12 lokacija za prikupljanje otpada a bavi se njegovom reciklažom pri čemu se tkanina, plastika, drvo… uz minimalnu dodatnu doradu pretvara u alternativno gorivo (RDF/SRF). Trenutni kapaciteti su oko 300 tona a pretežno se isporučuje Fabrici cementa u Lukavcu. Prema riječima Edina Šerifovića i Igora Podravca C.I.B.O.S. ima uradjen projekat proizvodnje ovog goriva u pogonima širom Bosne i Hercegovine. Ukoliko bi se njihove namjere realizovale to bi značajnije smanjilo upotrebu fosilnih goriva u industriji a količine i volumen otpada koji se zastarjelim tehnikama odlaže na deponije svelo na podnošljiv nivo.
SJEČKA UMJESTO UGLJA: Novi kurs u tretiranju potrošnje i troškova energije opredijelio je i menadžment Tvornice celuloze i natron papira Natron Hayat u Maglaju na nove investicije u skladu sa proklamovanom politikom energijske efikasnosti. Upravo ovih dana u probni pogon pustena je nova energana na biomasu, odnosno drvnu sječku snage osam megavata koja će proizvoditi toplotnu energiju za odvijanje tehnološkog procesa. Očekivano smanjenje izdataka za električnu energiju i ugalj opredijelilo je kompaniju da otvbori novi dvogodišnji ciklus investiranja u povećanje proizvodnje celuloze (oko 30 posto) i instaliranje najsavremenije mašine za izradu papira.
Istovremeno građevinski poduzetnici u ovom gradu pri izgradnji stanova za tržište sve češće se opredjeljuju za sistem zagrijavanja putem peleta i ugradnju najkvalitetnije opreme kojom se postižu izuzetno dobri rezultati u energijskoj efikasnosti. Dio te opreme poput kotlova proizvode i domaće tvornice u Jajcu (Thermo Flux) i Prnjavoru (Topling). Riječ je o proizvođačima koji gotovo sve što naprave izvezu na zapadnoevropsko tržište što znači da zadovoljavaju veoma zahtjevne standarde.
TOPLOTA BEZ NAFTE: Izuzimajući izgradnju Termoelektrane Stanari jedno od najvećih energetskih gradilišta u BiH trenutno je u Prijedoru gdje će do kraja godine u pogonu biti nova kotlovnica centralnog grijanja snage dva puta 50 megavata a isporučivat će toplotnu energiju za oko 4.500 stanova i poslovnih prostora. Ljiljana Despotović, direktorica Gradske toplane kaže da je investicija vrijedna devet miliona euro pri čemu je sedam miliona kredit EBRD a dva miliona donacija švedske agencije SIDA.
Kotlovnica će u grijnoj sezoni trošiti oko 24.000 tone drvne sječke što će zamijeniti oko 5.000 tona nafte koliko je trošio stari kotao Tender za isporuku sječke raspisan je tokom avgusta.
Toplana se uz to odlučila za uvođenje pojedinačnih mjerila potrošnje energije što je naišlo na pozitivne reakcije potrošača jer to vide kao šansu za smanjenje troškova grijanja a povećanje kvaliteta stanovanja i porodičnog standarda. Direktorica Gradske toplane zaključuje da će tako ovaj grad ostvariti najbolje rezultate u proizvodnji i potrošnji toplotne energije.
PROMIŠLJANJE: Sve ukazuje na to da se u Bosni i Hercegovini energiji ne pristupa samo kao trošku. Danas se sve češće govori o energiji kao izazovu za promišljanje o primjeni novih savremenih tehnologija, povećanju kvaliteta proizvoda i usluga, racionalizaciji u poslovanju itd. Ali i o za sve to potrebnoj dodatnoj edukaciji bilo kroz obrazovni sistem ili u procesu rada. Kako, zašto, koliko i kakvu energiju koristimo odista postaje najvažnije pitanje sadašnjosti i budućnosti.
Hajdar Arifagić
Indikator.ba
