Kultura

Enciklopedija Bošnjaka: Međedović Avdo, najveći bošnjački epski pjesnik …

IZ ENCIKLOPEDIJE BOŠNJAKA autora dr. Nazifa Veledara:

MEĐEDOVIĆ, Avdo (Obrov kod Bijelog Polja, 22. 5. 1866 – Obrov, 1953), najveći bošnjački epski pjesnik i pjevač svih vremena i jedan od najvećih epskih pjesnika u svijetu.

Rođen je u selu Obrov (na desnoj strani Lima) kod Bijelog Polja (Akova) u Sandžaku. Služio je u osmanskoj vojsci devet godina. Završio je podoficirsku školu.

Avdo Međedović (balkanski Homer, Bošnjak iz Sandžaka) i bošnjački ep Ženidba Smailagić Mehe izuzetna su pojava u svjetskoj književnosti. U tom epu bošnjačka književnost dostiže veoma visoku umjetničku razinu. Upoznao ga je, u cilju odgonetanja tzv. „homerskog pitanja“, otkrio i pokazao svjetskoj kulturnoj pozornosti američki homerolog i folklorist, profesor s Harvarda Milman Parry (1902 – 1935). Parryjeva zbirka usmene književnosti je jedna od najvažnijih i najvećih zbirki usmene književnosti u svijetu i jedan od najznačajnijih toposa bošnjačke / bosanskohercegovačke kulture uopće. Nastala je tridesetih i pedesetih godina XX stoljeća kao rezultat zanimanja poznatih svjetskih folklorista za našu usmenu tradiciju. Milman Parry i Nikola Vujnović oteli su zaboravu 13 Avdinih pjesama, to jest oko 80.000 stihova (1933., 1934. i 1935.), i na osnovu tih istraživanja Milman Parry je zasnovao modernu teoriju usmene književnosti i modernu homerologiju. Albert Bejts Lord (1912 – 1991), čuveni homerolog i nasljednik Milmana Parya, također profesor Harvardskog univerziteta, ponovo je 1950. i 1951. godine snimio Međedovićeve pjesme i zabilježio još 18.000 stihova, kompletirajući na taj način kolekciju od oko 100 000 stihova „sandžačkog Homera“ Avde Međedovića. Dragocjene zvučne zapise na više od 13000 gramofonskih ploča pohranio je Milman Parry na Harvardu i pokrenuo zamašan projekt proučavanja sakupljenog materijala, projekt koji će nastaviti njegov učenik Albert Bates Lord. Lord će, kao krunu svoga rada na Međedovićevim i drugim epovima Zbirke, objaviti kapitalno djelo svjetske folkloristike Pjevač priča (The Singer of Tales).

Djelo Avde Međedovića na Harvardu, kao i na drugim elitnim univerzitetima, uspoređuje se s najvećim pjesnikom svih vremena – Homerom. Nema homerologa koji nije pisao o Avdi Međedoviću. O njemu su mnogo pisali i folkloristi, teoretičari i historičari književnosti, lingvisti i muzikolozi. Spomenut ćemo samo neke koji su pisali o Avdi: Milman Parry, Albert Bejts Lord, David Bynum, Enes Kujundžić, Zlatan Čolaković, Marina Rojc-Čolaković, Dorothea Wender, John Miles Foley, Dušica Minjović, Zdeslav Dukat, Novak Kilibarda, Ćamil Sijarić, Miroslav Kravar, Cecile Maurice Bowra, Alija Džogović i drugi.

Bošnjaci su prvi put objavili bošnjački ep Ženidba Smailagić Mehe u Sarajevu 1987.godine. (Vidi: Avdo Međedović, Ženidba Smailagić Mehe, junački ep, Sarajevo, 1987, priredio Enes Kujundžić)

Zlatan Čolaković, sin velikog bošnjačkog i svjetskog književnika Envera Čolakovića, sa svojom suprugom Marinom Rojc-Čolaković objavio je glavno djelo iz područja bošnjačke epike Mrtva glava, jezik progovara (Almanah, Podgorica, 2004) na bosanskom i engleskom jeziku, koje sadrži epiku Avde Međedovića i Murata Kurtagića. Objavio je Zlatan Čolaković i dvotomno izdanje Epika Avde Međedovića–kritičko izdanje (Podgorica, 2007) (The epics of Avdo Međedović, I-II) na bosanskom i engleskom jeziku.

Zbirka Milmana Parryja (The Milman Parry Collection) uglavnom sadrži epiku koju je zapisao od pjevača u Sandžaku. (Međedović Avdo, Ženidba Smailagina sina, u: Serbo-Croatian Heroic Songs, Collected by Milman Parry, knjiga 4, edited by David Bynam with Albert B. Lord, Cambridge, Massachusetts, 1974.)

Ženidba Smailagić Mehe je bošnjački nacionalni ep, kao što su Pjesma o Rolandu francuski nacionalni ep, Der Nibelunge Not (Pjesma o Nibelunzima) njemački, Slovo o polke Igorove (Spjev o pohodu Igorovu) ruski, Cid (Cantar de mio Cid), Pjesma o Cidu španski ep na kastiljanskom jeziku, Ilijada i Odiseja starogrčki, Ramayana (Ramin udes) i Mahabharata (Velika borba u plemenu Bharata) staroindijski, Eneida latinsko-rimski, Šahname (Schah-Name, Knjiga Kraljeva) iranski, Kalevala (Kalevina zemlja) finski, Kalevipoeg (Kalevin sin) estonski, Gilgameš sumersko-babilonski, Beowulf engleski epski spjev, najstariji engleski ep napisan u aliteracijskom stihu (tj. ponavljaju se isti glasovi, ili skupina glasova, u naglašenim slogovima, redovito na početku nekoliko riječi u stihu). To je ujedno i prvi junački ep u Evropi nakon antičkih epova, legendarno-povijesna radnja zbiva se u VI stoljeću.

Avdo Međedović, iz Obrova kod Bijelog Polja (Akova), je najpoznatiji epski pjevač iz Sandžaka, a ujedno najpoznatiji i najveći bošnjački epski pjesnik svih vremena i jedan od najvećih epskih pjesnika u svijetu. Njegov ep Ženidba Smailagić Mehe, sa 12.311 stihova (a bošnjački ep Osman Delibegović i Pavićević Luka ima 13.326 stihova), poslužio je američkim profesorima sa Univerziteta Harvard, Milmanu Parryu i Albertu B. Lordu kao istinski dokaz u razrješenju tzv. homerovskog pitanja.

Ugledni bošnjački književnik Ćamil Sijarić, o ovom „balkanskom Homeru“ piše: „Glas mu je bio bariton, jasan, zvučan, dolazio je iz dubine grla.“

U Tuzli je od 03. do 06. jula 2008. godine održana međunarodna naučna konferencija o Parryjevoj zbirci usmene književnosti. Organizator ovoga skupa bio je Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, a suorganizatori – Milman Parry Collection of Oral Literature / Harvard University i Narodna i univerzitetska biblioteka Tuzla. Naslov konferencije: Return of the Song: The Milman Parry Collection and Its Reception in the World / Povratak pjesme: Milman Parry Kolekcija i njeni recepcijski odjeci u svijetu.

Podgorički savjet za imenovanje ulica, bulevara, trgova, mostova i naselja donio je odluku, da jednoj ulici u Podgorici, između Starog aerodroma i Konika, da ime Avde Međedovića. Najveći bošnjački epski pjesnik svih vremena, jedan od najvećih (možda i najveći) epskih pjesnika u svijetu Avdo Međedović je preselio na ahiret 1953. godine, ukopan je na mezaristanu u Obrovu kod Bijelog Polja (Akova), u Sandžaku, na nišanu je upisan datum rođenja 22. 5. 1866. godine. Mezaristan je uredila Matica Bošnjaka – Društvo za kulturu, znanost i umjetnost Sandžaka, čiji je predsjednik akademik prof. dr. Šefket Krcić, rektor Univerziteta u Goraždu, koji veli: „Avdina poezija želi sačuvati bošnjački narod od poniženja i asimilacije koji mu nameću stalni agresorski režimi prema Bosni i Hercegovini i Sandžaku. (…) Avdinim djelima Bošnjaci se svrstavaju u narode koji daju ton i smisao civilizacijskim tokovima.“

Smatramo da bi bilo uputno, ovom prilikom, spomenuti još neke epske pjesnike-pjevače iz Sandžaka s kraja XIX i prve polovine XX stoljeća, a to su: Murat Kurtagić, Ćor Huso Husović, Nezir Kaljić, Sulejman Makić, Džemail Zogić, Salih Ugljanin, Alija Fijuljanin, Ahmed-beg Mušović, Kasum Rebronja, Smajo Fetić, Zito Mehović, Ejub-beg Ćoralić, Adem Kurtagić i dr.

FB: Nazif Veledar

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close