EKSKLUZIVNO: EU tjera BIH na ekonomsko samoubistvo
Direktor Generalnog direktorata Evropske unije za proširenje Stefano Sanino uputio je Vjekoslavu Bevandi, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH pismo sa neubičajenim diplomatskim tonom, u kojem od Bosne i Hercegovine faktički zahtijeva da “kapitulira” u pregovorima o dodatnom protokolu na
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju povodom pristupanja Hrvatske u EU i omogući nastavak bescarinskog uvoza iz Hrvatske, ali proširujući ovu povlasticu na cijelu EU. Na ovaj način bez razumne argumentacije od BiH se traži da izvrši ekonomsko samoubistvo i samoj sebi zadrži višegodišnji nepovoljan položaj iz sporazuma CEFTA 2006.
Pregovarački tim Bosne i Hercegovine, koji predvodi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, do sada je dosljedno zastupao naše ekonomske intrese i nisu popustili pod pristiscima, već se drže utvrđene platforme, ali pristisak EU se pojačava tako da Brisel već, prema nezvaničnim izvorima, prijeti suspenzijom SSP-a.
Radi interesa javnosti i poslovne zajednice objavljujemo pismo u cjelosti:
N/r Vjekoslav Bevanda
Predsjedavajući Vijeća ministara, BiH Sarajevo, BiH
Poštovani predsjedavajući,
Drugi sastanak o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju/Privremenog sporazuma u svjetlu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji koji se održao u Sarajevu 28.02. nije doveo ni do kakvih većih pomaka u bilateralnim pregovorima Europske komisije i BiH.
Komisija je objasnila metodologiju pregovora Europske unije koja se temelji na tradicionalnoj trgovini BiH sa R. Hrvatskom i odnosnim trgovinskim olakšicama. Jedina svrha ove vježbe jeste da se prilagode naši bilateralni trgovinski sporazumi ovoj tradicionalnoj trgovini. Veće izmjene kvota i olakšica mogu se samo usuglasiti posredstvom različite procedure, tj. primjenom tkz. Klauzule o reviziji iz Privremenog sporazuma1 . Metodologija Europske unije na temelju tradicionalne trgovine korištena je u prethodnim procesima proširenja bez većih problema u trgovini.
Suprotno EU metodologiji, glavni pregovarač u ime BiH pojasnio je 10.04. da zemlja od EU očekuje dodatne olakšice koje izlaze iz okvira EU pristupa. To znači da bi na moguće olakšice za uvoz dobara EU porijekla (uklj. Hrvatsku) u BiH u principu vaša zemlja mogla pristati samo na temelju reciprociteta.
BiH je iznijela sljedeće argumente:
1. Zemlja je pretrpjela ekonomske gubitke u zadnjih nekoliko godina dok je Hrvatska još uvijek bila članica CEFTA-e. Ispostavilo se da su kvote i olakšice koje su dogovorene u vrijeme formiranja CEFTA-e bile nepovoljne za BiH prehrambeno-poljoprivredni sektor.
2. BiH ne bi bila u stanju da nastavi izvoziti poljoprivredne proizvode animalnog porijekla u Hrvatsku nakon pristupanja iste EU.
3. Poljoprivredni proizvodi BiH porijekla ne bi bili konkurentni na EU tržištu jednako kao proizvodi iste vrste porijeklom iz Hrvatske, jer Hrvatska već nekoliko godina koristi EU fondove za poljoprivredu.
Dozvolite da Vas podsjetim da je SAA/Privremenim sporazumom od 2008. BIH odobren asimetrični preferencijalni trgovinski režim, koji ide u korist BiH, sa skoro punom liberalizacijom uvoza u EU dobara porijeklom iz BiH. EU je zadržala kvote samo za jako mali broj proizvoda, kao što su junetina, vino, šećer i neke vrste ribe, dok je BiH zadržala svoje carine za veliki broj poljoprivredni proizvoda.
Pošto je SAA/Privremeni sporazum omogućio BiH ovu nedvosmisleno povoljnu trgovinsku poziciju, princip reciprociteta ne važi.
Pored toga, EU metodologijom procesa prilagođavanja, došlo bi samo do pukog zadržavanja postojećih uvjeta i trgovinskih tokova, koji su povoljni za BiH, te čak do ograničavanja za mnoge proizvode trenutnog carinskog neograničenog pristupa Hrvatske na ograničene bescarinske kvote (tradicionalna trgovina). Štoviše, ne treba ni zaboraviti da Autonomne trgovinske mjere (ATM) koje je usvojila EU u korist zemalja Zapadnog Balkana također idu na ruku BiH, kao što je slučaj sa voćem i
povrćem. Ove mjere su uvijek nuđene a da EU od Vaše strane nikad nije tražila nikakve dodatne olakšice, tj. bez reciprociteta. Pregovore u sklopu CEFTA-e je izvršila BiH na svoju vlastitu odgovornost. Također je odgovornost BiH što se za veliku većinu poljoprivrednih proizvoda animalnog porijekla neće moći dozvoliti izvoz u Hrvatsku od njenog pristupanja EU. Do danas, Vaša zemlja nije bila u stanju u potpunosti preuzeti EU zakonodavstvo vezano za hranu, veterinarstvo i fitosanitarna pitanja i ugraditi ga u važeće zakone u vašoj zemlji. I sve to pored izdašne EU financijske potpore i stručnih savjeta te praktičnih preporuka koje je Komisija u više navrata izdavala i već nekoliko godina izdaje.
Zemlje članice EU su obaviještene o trenutnom stavu BiH. Europska komisija i Vijeće EU su zabrinuti zbog nespremnosti BiH da bar prihvati princip za pregovore i što umjesto toga, BiH u potpunosti blokira bilo kakav napredak.
Znatna EU sredstva planirana su za poljoprivredni sektor BiH u sklopu IPA II. Ovime će se pomoći poljoprivrednicima i proizvođačima da dodatno poboljšaju konkurentnost svojih proizvoda na EU tržištu. Financijska pomoć za poljoprivredni sektor bi dakle podržavala princip slobodne trgovine, na što se BiH obavezala potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2008.g. EU metodologija je jasno obrazložena u našem zahtjevu poslanom 07.02. glavnom pregovaraču BiH, a Vama ga dostavljamo na uvid. Čim BiH prihvati ovaj princip, Komisija se obavezuje da će ocijeniti i razmotriti bilo koji dodatni prostor za pregovaranje po pitanju šećera, ribe i vina.
Sjećam se da ste, za vrijeme posljednjeg boravka komisionara Fullea u Sarajevu, obećali da ćete se osobno pozabaviti ovim značajnim pitanjem i hitno razmatrati na Vijeću ministara zahtjev komisionara od 07.02. , s obzirom da Hrvatska pristupa EU 01. jula.
Očekujem vaš skori odgovor
S poštovanjem,
Stefano Sanino
indikator
